Pravo na pristup informacijama

 

inf29106

 

Sukladno Statutu, rad Gradskog društva Crvenog križa Vinkovci je javan. Kako bi o svojim aktivnostima usmjerenim na održivi razvoj i dobrobit šire zajednice informiralo stanovništvo, GDCK Vinkovci izuzetno dobro surađuje sa svim medijskim kućama na našem području. 

Hrvatska televizija, Vinkovačka televizija, Vinkovački list, Vinkovački radio, Večernji list, Jutarnji list, Glas Slavonije, HINA, Hrvatski radio, web-stranice: www.cibalia-info, www.cibalia.com i www.vinkovci.hr, te interna glasila Hrvatskog Crvenog križa svojim afirmativnim pristupom izuzetno doprinose općoj prihvaćenosti naših humanitarnih aktivnosti na čemu im najsrdačnije zahvaljujemo. 

Registrirana je domena za web-stranicu www.crveni-kriz-vinkovci.hr koju ažurira naš član Hrvoje Radman. Uz mnoštvo korisnih informacija o našem radu na Facebook-profilima: Crveni križ Vinkovci i Crveni križ VK, korisnicima će putem Interneta uskoro biti moguće skinuti aplikaciju za I-phone, odnosno smart-phone, kako bi imali izravan pregled i kalendar naših aktivnosti.

Sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama, zainteresirani se mogu obratiti službeniku za informiranje Gradskog društva Crvenog križa Vinkovci.

ZAKON

O PRAVU NA PRISTUP INFORMACIJAMA

I. OPĆE ODREDBE

Sadržaj

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuje pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija koje posjeduju tijela javne vlasti, propisuju se načela prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, ograničenja prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, postupak za ostvarivanje i zaštitu prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, djelokrug, način rada i uvjeti za imenovanje i razrješenje Povjerenika za informiranje te inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona.

(2) Ovim se Zakonom uređuju i druge obveze tijela javne vlasti te prekršajne odredbe vezane za ostvarivanje prava na pristup informacijama.

(3) Odredbe ovog Zakona ne primjenjuju se na stranke u sudskim, upravnim i drugim na zakonu utemeljenim postupcima, kojima je dostupnost informacija iz tih postupaka utvrđena propisom.

(4) Odredbe ovog Zakona ne primjenjuju se na informacije za koje postoji obveza čuvanja tajnosti, sukladno zakonu koji uređuje sigurnosno-obavještajni sustav Republike Hrvatske.

(5) Odredbe ovog Zakona ne primjenjuju se na informacije koje predstavljaju klasificirane informacije čiji su vlasnici međunarodne organizacije ili druge države, te klasificirane informacije tijela javne vlasti koje nastaju ili se razmjenjuju u okviru suradnje s međunarodnim organizacijama ili drugim državama.

Usklađenost s propisima Europske unije

Članak 2.

Ovaj Zakon sadrži odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktima Europske unije:

– Direktiva 2003/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. studenog 2003. o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora,

– Uredba 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije.

Cilj

Članak 3.

Cilj ovog Zakona je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i na ponovnu uporabu informacija fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Rodna neutralnost izraza

Članak 4.

Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu i propisima koji se donose na temelju njega, a koji imaju rodno značenje, bez obzira na to jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način muški i ženski rod.

Pojmovi

Članak 5.

Pojedini izrazi u ovom Zakonu imaju sljedeće značenje:

1) »Korisnik prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija« (u daljnjem tekstu: korisnik) je svaka domaća ili strana fizička i pravna osoba;

2) »Tijela javne vlasti«, u smislu ovog Zakona, su tijela državne uprave, druga državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima i druge osobe na koje su prenesene javne ovlasti, pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, pravne osobe i druge osobe koje obavljaju javnu službu, pravne osobe koje se u cijelosti financiraju iz državnog proračuna ili iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i trgovačka društva u kojima Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju zasebno ili zajedno većinsko vlasništvo;

3) »Informacija« je svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra ili u bilo kojem drugom obliku, neovisno o načinu na koji je prikazana (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis);

4) »Međunarodna informacija« je ona informacija koju je Republici Hrvatskoj ustupila strana država ili međunarodna organizacija s kojom Republika Hrvatska surađuje ili joj je član;

5) »Pravo na pristup informacijama« obuhvaća pravo korisnika na traženje i dobivanje informacije kao i obvezu tijela javne vlasti da omogući pristup zatraženoj informaciji, odnosno da objavljuje informacije neovisno o postavljenom zahtjevu kada takvo objavljivanje proizlazi iz obveze određene zakonom ili drugim propisom;

6) »Ponovna uporaba« znači uporabu informacija tijela javne vlasti od strane fizičkih ili pravnih osoba, u komercijalne ili nekomercijalne svrhe drukčije od izvorne svrhe u okviru javnog posla za koji su te informacije izrađene. Razmjena informacija između tijela javne vlasti radi obavljanja poslova iz njihovog djelokruga ne predstavlja ponovnu uporabu;

7) »Test razmjernosti i javnog interesa« je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes;

8) »Vlasnik informacije«, u smislu ovog Zakona, je nadležno tijelo javne vlasti Republike Hrvatske ili strane države ili međunarodna organizacija, u okviru čijeg djelovanja je informacija nastala;

9) »Središnji katalog službenih dokumenata Republike Hrvatske« je na internetu javno dostupan alat koji korisnicima kroz puni tekst i/ili uređeni skup metapodataka omogućuje trajni pristup dokumentima pohranjenim u bazi elektroničkih dokumenata i/ili fizičkim zbirkama;

10) »Povjerenik za informiranje« (u daljnjem tekstu: Povjerenik) je neovisno državno tijelo za zaštitu prava na pristup informacijama.

II. NAČELA

Načelo javnosti i slobodnog pristupa

Članak 6.

Informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.

Načelo pravodobnosti, potpunosti i točnosti informacija

Članak 7.

Informacije koje tijela javne vlasti objavljuju odnosno daju moraju biti pravodobne, potpune i točne.

Načelo jednakosti

Članak 8.

(1) Pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija pripada svim korisnicima na jednak način i pod jednakim uvjetima. Korisnici su ravnopravni u njegovu ostvarivanju.

(2) Tijela javne vlasti ne smiju staviti korisnike u neravnopravan položaj, a osobito na način da se pojedinim korisnicima informacija pruža prije nego ostalima ili na način kojim im se posebno pogoduje.

Načelo raspolaganja informacijom

Članak 9.

Korisnik koji raspolaže informacijom sukladno ovom Zakonu, ima pravo tu informaciju javno iznositi.

III. OBVEZE TIJELA JAVNE VLASTI

Objavljivanje informacija

Članak 10.

(1) Tijela javne vlasti obvezna su na internetskim stranicama objaviti na lako pretraživ način:

1) zakone i ostale propise koji se odnose na njihovo područje rada;

2) opće akte i odluke koje donose, kojima se utječe na interese korisnika, s razlozima za njihovo donošenje;

3) nacrte zakona i drugih propisa te općih akata koje donose, sukladno odredbama članka 11. ovog Zakona;

4) godišnje planove, programe, strategije, upute, izvještaje o radu, financijska izvješća i druge odgovarajuće dokumente koji se odnose na područje rada tijela javne vlasti;

5) podatke o izvoru financiranja, proračunu i izvršenju proračuna;

6) informacije o dodijeljenim potporama, bespovratnim sredstvima ili donacijama uključujući popis korisnika i visinu iznosa;

7) informacije o svom unutarnjem ustrojstvu, s imenima čelnika tijela i voditelja ustrojstvenih jedinica i njihovim podacima za kontakt;

8) zapisnike i zaključke sa službenih sjednica tijela javne vlasti i službene dokumente usvojene na tim sjednicama, te informacije o radu formalnih radnih tijela iz njihove nadležnosti;

9) informacije o postupcima javne nabave i dokumentaciji za nadmetanje te informacije o izvršavanju ugovora;

10) obavijesti o raspisanim natječajima te natječajnu dokumentaciju;

11) registre i baze podataka ili informacije o registrima i bazama podataka iz njihove nadležnosti i načinu pristupa;

12) obavijesti o načinu ostvarivanja prava na pristup informacijama i ponovnoj uporabi informacija s podacima za kontakt službenika za informiranje;

13) visinu naknade za pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, prema kriterijima iz članka 19. stavka 3. ovog Zakona;

14) najčešće tražene informacije;

15) ostale informacije (vijesti, priopćenja za javnost, podaci o drugim aktivnostima).

(2) Dokumente iz stavka 1. točaka 2., 3. i 4. ovog članka tijela javne vlasti dužna su dostaviti u Središnji katalog službenih dokumenata Republike Hrvatske radi njihove trajne dostupnosti i ponovne uporabe informacija, a tijelo javne vlasti u čijoj je nadležnosti donošenje zakonskih i podzakonskih propisa i dokumente iz stavka 1. točke 1. ovog članka. Poslove vođenja i održavanja Središnjeg kataloga službenih dokumenata Republike Hrvatske obavlja Hrvatska informacijsko-dokumentacijska referalna agencija (HIDRA).

(3) Način ustrojavanja i vođenja Središnjeg kataloga službenih dokumenata Republike Hrvatske propisat će pravilnikom ministar nadležan za poslove opće uprave.

(4) Odredbe ovog članka ne primjenjuju se na informacije za koje postoje ograničenja prava na pristup prema odredbama ovog Zakona.

Objavljivanje dokumenata u svrhu savjetovanja s javnošću

Članak 11.

(1) Tijela javne vlasti nadležna za izradu nacrta zakona i podzakonskih akata dužna su radi informiranja javnosti na svojim internetskim stranicama objaviti uz godišnji plan normativnih aktivnosti i plan savjetovanja o nacrtima zakona i drugih propisa koji se odnose na njihovo područje rada.

(2) Tijela javne vlasti iz stavka 1. ovog članka dužna su objaviti na internetskoj stranici nacrt zakona i drugog propisa o kojem se provodi javno savjetovanje sa zainteresiranom javnosti, u pravilu u trajanju od 30 dana, uz objavu razloga za donošenje i ciljeva koji se žele postići savjetovanjem.

(3) Nakon provedenog savjetovanja tijela javne vlasti dužna su o prihvaćenim i neprihvaćenim primjedbama i prijedlozima obavijestiti zainteresiranu javnost putem svoje internetske stranice na kojoj trebaju objaviti izvješće o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću koje dostavljaju Vladi Republike Hrvatske.

(4) Odredbe stavaka 1., 2. i 3. ovog članka primjenjuju se na odgovarajući način u postupku donošenja općih akata jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima, kojima uređuju pitanja iz svog djelokruga, a kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana ili druga pitanja od interesa za opću dobrobit građana i pravnih osoba na njihovu području, odnosno na području njihove djelatnosti (uređenje naselja i stanovanja, prostorno planiranje, komunalna djelatnost i druge javne službe, zaštita okoliša, i drugo).

Javnost rada

Članak 12.

(1) Tijela javne vlasti obvezna su javnost informirati o:

1) dnevnom redu zasjedanja ili sjednica službenih tijela i vremenu njihova održavanja, načinu rada i mogućnostima neposrednog uvida u njihov rad,

2) broju osoba kojima se može istodobno osigurati neposredan uvid u rad tijela javne vlasti pri čemu se mora voditi računa o redoslijedu prijavljivanja.

(2) Tijela javne vlasti nisu dužna osigurati neposredan uvid u svoj rad kada se radi o pitanjima u kojima se po zakonu javnost mora isključiti, odnosno ako se radi o informacijama za koje postoje ograničenja prava na pristup prema odredbama ovog Zakona.

Službenik za informiranje

Članak 13.

(1) Tijelo javne vlasti obvezno je radi osiguravanja prava na pristup informacijama donijeti odluku kojom će odrediti posebnu službenu osobu mjerodavnu za rješavanje ostvarivanja prava na pristup informacijama (u daljnjem tekstu: službenik za informiranje).

(2) Tijelo javne vlasti obvezno je upoznati javnost sa službenim podacima o službeniku za informiranje.

(3) Službenik za informiranje:

1) obavlja poslove redovitog objavljivanja informacija, sukladno unutarnjem ustroju tijela javne vlasti, kao i rješavanja pojedinačnih zahtjeva za pristup informacijama i ponovne uporabe informacija,

2) unapređuje način obrade, razvrstavanja, čuvanja i objavljivanja informacija koje su sadržane u službenim dokumentima koji se odnose na rad tijela javne vlasti,

3) osigurava neophodnu pomoć podnositeljima zahtjeva u vezi s ostvarivanjem prava utvrđenih ovim Zakonom.

(4) Tijelo javne vlasti dužno je o odluci o određivanju službenika za informiranje izvijestiti Povjerenika u roku od mjesec dana od donošenja odluke o određivanju službenika za informiranje.

(5) Povjerenik vodi Registar službenika za informiranje.

Službeni upisnik

Članak 14.

(1) Tijelo javne vlasti dužno je voditi poseban službeni upisnik o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, u skladu s odredbama ovog Zakona.

(2) Ustroj, sadržaj i način vođenja službenog upisnika propisat će pravilnikom ministar nadležan za poslove opće uprave.

IV. OGRANIČENJA PRAVA NA PRISTUP INFORMACIJAMA

Ograničenja i njihovo trajanje

Članak 15.

(1) Tijela javne vlasti ograničit će pristup informacijama koje se tiču svih postupaka koje vode nadležna tijela u predistražnim i istražnim radnjama za vrijeme trajanja tih postupaka.

(2) Tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji:

1) ako je informacija klasificirana stupnjem tajnosti, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka;

2) ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu;

3) ako je informacija porezna tajna, sukladno zakonu;

4) ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka;

5) ako je informacija u postupku izrade unutar tijela javne vlasti, a njeno bi objavljivanje prije dovršetka izrade cjelovite i konačne informacije moglo ozbiljno narušiti proces donošenja odluke;

6) ako je pristup informaciji ograničen sukladno međunarodnim ugovorima,

7) u ostalim slučajevima utvrđenim zakonom.

(3) Tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje:

1) onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne,

2) onemogućilo rad tijela koja obavljaju upravni nadzor, inspekcijski nadzor, odnosno nadzor zakonitosti,

3) povrijedilo pravo intelektualnog vlasništva, osim u slučaju izričitoga pisanog pristanka autora ili vlasnika.

(4) Informacije kojima se ograničuje pravo na pristup iz razloga navedenih u stavku 3. točki 3. ovog članka postaju dostupne javnosti kad to odredi onaj kome bi objavljivanjem informacije mogla biti prouzročena šteta, ali najduže u roku od 20 godina od dana kad je informacija nastala, osim ako zakonom ili drugim propisom nije određen duži rok.

(5) Ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavka 2. i 3. ovog članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim.

(6) Informacije su dostupne javnosti nakon što prestanu razlozi na temelju kojih je tijelo javne vlasti ograničilo pravo na pristup informaciji.

Test razmjernosti i javnog interesa

Članak 16.

(1) Tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavka 3. ovog Zakona, dužno je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.

(2) Kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno je utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2. i 3. ovog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

(3) Informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne su javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. ovog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.

V. POSTUPOVNE ODREDBE

Načini ostvarivanja prava na pristup informacijama

Članak 17.

(1) Tijela javne vlasti obvezna su omogućiti pristup informacijama:

1) pravodobnim objavljivanjem informacija o svome radu na primjeren i dostupan način, odnosno na internetskim stranicama tijela javne vlasti ili u javnom glasilu i Središnjem katalogu službenih dokumenata Republike Hrvatske, radi informiranja javnosti,

2) davanjem informacije korisniku koji je podnio zahtjev na jedan od sljedećih načina:

– neposrednim davanjem informacije,

– davanjem informacije pisanim putem,

– uvidom u dokumente i izradom preslika dokumenata koji sadrže traženu informaciju,

– dostavljanjem preslika dokumenta koji sadrži traženu informaciju,

– na drugi način koji je prikladan za ostvarivanje prava na pristup informaciji.

(2) Korisnik može u zahtjevu za pristup informaciji naznačiti prikladan način dobivanja informacije, a ako ne naznači informacija će se dostaviti na način na koji je podnesen zahtjev.

Zahtjev

Članak 18.

(1) Korisnik ostvaruje pravo na pristup informaciji podnošenjem usmenog ili pisanog zahtjeva nadležnom tijelu.

(2) Ako je zahtjev podnesen usmeno ili putem telefona, sastavit će se službena bilješka, a ako je podnesen putem elektroničke komunikacije, smatrat će se da je podnesen pisani zahtjev.

(3) Pisani zahtjev sadrži: naziv i sjedište tijela javne vlasti kojem se zahtjev podnosi, podatke koji su važni za prepoznavanje tražene informacije, ime i prezime i adresu fizičke osobe podnositelja zahtjeva, tvrtku, odnosno naziv pravne osobe i njezino sjedište.

(4) Podnositelj zahtjeva nije obvezan navesti razloge zbog kojih traži pristup informaciji, niti je obvezan pozvati se na primjenu ovog Zakona.

Naknada za pristup informacijama

Članak 19.

(1) Na pristup informacijama u postupcima pred tijelima javne vlasti ne plaćaju se upravne i sudske pristojbe.

(2) Tijelo javne vlasti ima pravo tražiti od korisnika naknadu stvarnih materijalnih troškova koji nastanu pružanjem informacije, sukladno članku 17. ovog Zakona, kao i na naknadu troškova dostave tražene informacije. Na zahtjev korisnika tijelo javne vlasti dužno je dostaviti način izračuna naknade.

(3) Kriterije za određivanje visine naknade i način naplate naknade iz stavka 2. ovog članka, propisat će Povjerenik.

(4) Prihodi od naknada ostvarenih na temelju stavka 2. ovog članka, prihodi su tijela javne vlasti.

Rokovi

Članak 20.

(1) Na temelju zahtjeva za pristup informaciji tijelo javne vlasti će odlučiti najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.

(2) U slučaju nepotpunog ili nerazumljivog zahtjeva tijelo javne vlasti će bez odgode pozvati podnositelja zahtjeva da ga ispravi u roku od pet dana od dana zaprimanja poziva za ispravak. Ako podnositelj zahtjeva ne ispravi zahtjev na odgovarajući način, a na temelju dostavljenog se ne može sa sigurnošću utvrditi o kojoj se traženoj informaciji radi, tijelo javne vlasti odbacit će zahtjev rješenjem.

Ustupanje zahtjeva

Članak 21.

(1) Ako tijelo javne vlasti ne posjeduje informaciju, a ima saznanja o tijelu koje je posjeduje, dužno je, bez odgode, a najkasnije u roku od osam dana od zaprimanja zahtjeva, ustupiti zahtjev tome tijelu, a o čemu će obavijestiti podnositelja. Rokovi ostvarivanja prava na pristup informaciji računaju se od dana kada je nadležno tijelo javne vlasti zaprimilo ustupljeni zahtjev.

(2) Ako tijelo javne vlasti zaprimi zahtjev za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, a nije njezin vlasnik, dužno je bez odgode, a najkasnije u roku od osam dana od zaprimanja zahtjeva, ustupiti zahtjev vlasniku informacije, o čemu će obavijestiti podnositelja.

(3) Ako tijelo javne vlasti zaprimi zahtjev za pristup međunarodnoj informaciji, dužno je bez odgode, a najkasnije u roku od osam dana od zaprimanja zahtjeva, ustupiti isti vlasniku informacije, o čemu će obavijestiti podnositelja. Iznimno, tijelo javne vlasti postupit će po zaprimljenom zahtjevu za pristup međunarodnoj informaciji, ako je iz same informacije nedvojbeno vidljivo da je ona namijenjena neposrednoj objavi.

Produženje rokova

Članak 22.

(1) Rokovi za ostvarivanje prava na pristup informaciji mogu se produžiti za 15 dana, računajući od dana kad je tijelo javne vlasti trebalo odlučiti o zahtjevu za pristup informaciji:

1) ako se informacija mora tražiti izvan sjedišta tijela javne vlasti,

2) ako se jednim zahtjevom traži veći broj različitih informacija,

3) ako je to nužno da bi se osigurala potpunost i točnost tražene informacije,

4) ako je dužno provesti test razmjernosti i javnog interesa, sukladno odredbama ovog Zakona.

(2) O produženju rokova tijelo javne vlasti će bez odgode, a najkasnije u roku od osam dana, od dana zaprimanja urednog zahtjeva obavijestiti podnositelja zahtjeva i navesti razloge zbog kojih je taj rok produžen.

Rješavanje o zahtjevu

Članak 23.

(1) Tijelo javne vlasti ne donosi rješenje o zahtjevu:

1) kad korisniku omogućuje pristup traženoj informaciji,

2) kad obavještava korisnika da je istu informaciju već dobio, a nije protekao rok od 90 dana od podnošenja prethodnog zahtjeva,

3) kad obavještava korisnika da je informacija javno objavljena,

4) kad obavještava korisnika da mu je kao stranki u postupku dostupnost informacija iz sudskih, upravnih i drugih na zakonu utemeljenih postupaka propisom utvrđena,

5) kad obavještava korisnika da za informaciju postoji obveza zaštite odnosno čuvanja njezine tajnosti, sukladno članku 1. stavku 4. i 5. ovog Zakona.

(2) O postojanju razloga koji su utvrđeni stavkom 1. točkom 2., 3., 4. i 5. ovog članka tijelo javne vlasti obvezno je, bez odgode, obavijestiti podnositelja zahtjeva pisanim putem.

(3) Tijelo javne vlasti donosi rješenje kad korisniku omogućuje pristup traženoj informaciji, primjenom odredbe članka 16. stavka 1. ovog Zakona.

(4) Tijelo javne vlasti rješenjem će odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.

(5) Tijelo javne vlasti rješenjem će odbiti zahtjev:

1) ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavku 1. ovog Zakona,

2) ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2. i 3., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona,

3) ako utvrdi da nema osnove za dopunu ili ispravak dane informacije iz članka 24. ovog Zakona,

4) ako se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona.

Dopuna i ispravak informacije

Članak 24.

(1) Ako korisnik smatra da informacija pružena na temelju zahtjeva nije točna ili potpuna, može zahtijevati njezin ispravak, odnosno dopunu u roku od 15 dana od dana dobivanja informacije.

(2) Tijelo javne vlasti obvezno je odlučiti o zahtjevu za dopunu, odnosno ispravak informacije u roku od 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva, sukladno odredbama članka 23. ovog Zakona.

Žalba

Članak 25.

(1) Protiv rješenja tijela javne vlasti može se izjaviti žalba Povjereniku u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.

(2) Žalba se može izjaviti i kad tijelo javne vlasti, u propisanom roku, ne odluči o zahtjevu podnositelja.

(3) Povjerenik je dužan rješenje o žalbi donijeti i dostaviti stranki, putem prvostupanjskog tijela, najkasnije u roku od 30 dana od dana predaje uredne žalbe.

(4) Tijela javne vlasti dužna su Povjereniku u postupku po žalbi protiv rješenja o ograničenju informacija iz članka 15. stavka 2. i 3. ovog Zakona, omogućiti uvid u informacije koje su predmet postupka. Za informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, Povjerenik će zatražiti mišljenje Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka.

(5) Kad Povjerenik u postupku rješavanja po žalbi treba ispitati pravilnost provedenog testa razmjernosti i javnog interesa, odnosno provesti test razmjernosti i javnog interesa, rješenje o žalbi dužan je donijeti i dostaviti stranci, putem prvostupanjskog tijela, najkasnije u roku od 60 dana od dana predaje uredne žalbe.

(6) Kad Povjerenik, za informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, traži mišljenje Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je rješenje donijeti i dostaviti stranki, putem prvostupanjskog tijela, najkasnije u roku od 90 dana od dana predaje uredne žalbe.

(7) Kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Upravni spor

Članak 26.

(1) Protiv rješenja Povjerenika žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske. Visoki upravni sud Republike Hrvatske mora donijeti odluku o tužbi u roku od 90 dana. Tužba ima odgodni učinak ako je rješenjem omogućen pristup informaciji.

(2) Upravni spor protiv rješenja iz stavka 1. ovog članka može pokrenuti i tijelo javne vlasti koje je donijelo prvostupanjsko rješenje.

(3) U postupku po tužbi, tijela javne vlasti dužna su Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske omogućiti uvid u informacije iz članka 15. stavka 2. i 3. ovog Zakona, koje su predmet postupka.

VI. PONOVNA UPORABA INFORMACIJA

Pravo na ponovnu uporabu informacija

Članak 27.

(1) Svaki korisnik ima pravo na ponovnu uporabu informacija u komercijalne ili nekomercijalne svrhe, u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) U svrhu ponovne uporabe informacija tijelo javne vlasti će učiniti svoje informacije dostupnima u elektroničkom obliku kad god je to moguće i primjereno. Tijelo javne vlasti nema obvezu osigurati pretvorbu informacija iz jednog oblika u drugi niti osigurati uporabu dijela informacije te nema obvezu obnavljati (ažurirati, nadograđivati, nastaviti stvarati) određenu informaciju samo u svrhu ponovne uporabe.

Zahtjev za ponovnu uporabu

Članak 28.

U zahtjevu za ponovnu uporabu informacija podnositelj zahtjeva mora, osim podataka iz članka 18. stavka 3. ovog Zakona, navesti i:

1) informacije koje želi ponovno upotrijebiti,

2) način na koji želi primiti sadržaj traženih informacija,

3) svrhu u koju želi ponovno upotrijebiti informacije (komercijalna ili nekomercijalna svrha).

Rok za odlučivanje o zahtjevu za ponovnu uporabu

Članak 29.

(1) Tijelo javne vlasti odlučit će o zahtjevu za ponovnu uporabu informacija u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.

(2) U slučaju nepotpunog ili nerazumljivog zahtjeva tijelo javne vlasti će bez odgode pozvati podnositelja zahtjeva da ispravi zahtjev u roku od pet dana od dana zaprimanja poziva za ispravak. Ako podnositelj zahtjeva ne ispravi zahtjev na odgovarajući način, tijelo javne vlasti odbacit će zahtjev rješenjem.

(3) Rokovi za odlučivanje o zahtjevu za ponovnu uporabu informacija mogu se produžiti za 15 dana, računajući od dana kad je tijelo javne vlasti trebalo odlučiti o zahtjevu za ponovnu uporabu informacija iz razloga propisanih u članku 22. stavku 1. točkama 1., 2. i 3. ovog Zakona.

(4) O produženju rokova tijelo javne vlasti bez odgode će, a najkasnije u roku od osam dana, obavijestiti podnositelja zahtjeva i navesti razloge zbog kojih je taj rok produžen.

Rješavanje o zahtjevu za ponovnu uporabu informacija

Članak 30.

(1) Tijelo javne vlasti ne donosi rješenje o zahtjevu kad omogućuje ponovnu uporabu informacija.

(2) Tijelo javne vlasti koje omogućava pristup informacijama za ponovnu uporabu može odrediti uvjete za ponovnu uporabu informacija. Uvjeti ne smiju nepotrebno ograničavati mogućnost ponovne uporabe i ne smiju se upotrijebiti za ograničavanje tržišnog natjecanja.

(3) U slučaju davanja isključivog prava na ponovnu uporabu, sukladno članku 34. stavku 1. ovog Zakona, tijelo javne vlasti sklopit će s korisnikom ugovor kojim će urediti uvjete ponovne uporabe informacija.

(4) Tijelo javne vlasti će rješenjem odbiti zahtjev za ponovnu uporabu informacija ako se zahtjev odnosi na:

1) informacije iz članka 15. stavka 1. ovog Zakona,

2) informacije iz članka 15. stavka 2. i 3. ovog Zakona,

3) informacije zaštićene pravima intelektualnog vlasništva trećih osoba, s navođenjem nositelja prava intelektualnog vlasništva, ako je poznat,

4) informacije u posjedu tijela koja pružaju javne usluge radija i televizije ili tijela koja pružaju javne usluge u području obrazovanja, znanosti, istraživanja i kulturnih aktivnosti,

5) informacije za koje je drugim zakonom propisan pristup samo ovlaštenim osobama,

6) informacije koje nisu nastale u okviru djelovanja tog tijela javne vlasti.

Naknada za ponovnu uporabu informacija

Članak 31.

(1) Tijelo javne vlasti ne naplaćuje naknadu za ponovnu uporabu informacija ako iste informacije objavljuje besplatno putem interneta.

(2) Tijelo javne vlasti može naplatiti naknadu za ponovnu uporabu informacija, sukladno članku 19. stavku 2. ovog Zakona.

Objavljivanje uvjeta za ponovnu uporabu informacija

Članak 32.

Tijelo javne vlasti je dužno unaprijed putem internetske stranice objaviti sve uvjete za ponovnu uporabu i naknadu iz članka 19. stavka 2. ovog Zakona.

Zabrana diskriminacije

Članak 33.

(1) Uvjeti za ponovnu uporabu informacija ne smiju biti diskriminirajući.

(2) Ponovna uporaba informacija dopuštena je i dostupna svim podnositeljima zahtjeva uz istu naknadu i pod istim uvjetima. Broj podnositelja zahtjeva kojima tijelo odobrava pravo na ponovnu uporabu informacija nije ograničen. Tijelo ne može ugovorom ili drugim sporazumom ili odlukom odobriti podnositelju zahtjeva takvu ponovnu uporabu informacija koja bi spriječila ponovnu uporabu tih informacija od strane drugih korisnika.

(3) Na tijelo javne vlasti koje ponovno koristi svoje informacije kao osnovu za komercijalne aktivnosti koje ne spadaju u djelokrug njegovih javnih poslova, primjenjuju se isti uvjeti kao za druge korisnike.

Isključiva prava

Članak 34.

(1) Iznimno od članka 33. stavka 2. ovog Zakona, tijelo javne vlasti može odobriti isključivo pravo na ponovnu uporabu informacija ako je to prijeko potrebno za pružanje javne usluge ili drugih usluga u javnom interesu. Valjanost razloga za odobrenje takvog isključivog prava podliježe redovitoj provjeri Povjerenika i provjerava se najmanje svake tri godine.

(2) Svi propisani podaci o odobravanju i provjeri ugovora o davanju isključivog prava na ponovnu uporabu informacija dostavljaju se Povjereniku u roku od 15 dana od dana sklapanja ugovora. Povjerenik vodi javno dostupnu evidenciju o svim odobrenim isključivim pravima.

(3) Detaljne uvjete o ponovnoj uporabi informacija i odobravanju isključivih prava iz stavka 1. ovog članka, kao i sadržaj i način objave, te s time povezano vođenje evidencije propisat će pravilnikom ministar nadležan za poslove opće uprave.

VII. POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

Povjerenik za informiranje

Članak 35.

(1) Povjerenik štiti, prati i promiče Ustavom Republike Hrvatske zajamčeno pravo na pristup informacijama.

(2) Povjerenik ne može biti pozvan na odgovornost, pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenju i poduzete radnje u okviru svog djelokruga rada, osim ako se radi o kršenju zakona od strane Povjerenika koje predstavlja kazneno djelo.

(3) Povjerenik:

– obavlja poslove drugostupanjskog tijela u rješavanju žalbi o ostvarivanju prava na pristup informacijama i prava na ponovnu uporabu informacija;

– obavlja nadzor i provodi inspekcijski nadzor nad provedbom ovog Zakona;

– prati provedbu ovog Zakona i propisa koji uređuju pravo na pristup informacijama te izvješćuje javnost o njihovoj provedbi;

– predlaže tijelima javne vlasti poduzimanje mjera radi unapređivanja ostvarivanja prava na pristup informacijama, uređenog ovim Zakonom;

– informira javnost o ostvarivanju prava korisnika na pristup informacijama;

– predlaže mjere za stručno osposobljavanje i usavršavanje službenika za informiranje u tijelima javne vlasti i upoznavanje s njihovim obvezama u vezi s primjenom ovog Zakona;

– inicira donošenje ili izmjene propisa radi provedbe i unapređenja prava na pristup informacijama;

– podnosi Hrvatskom saboru izvješće o provedbi ovog Zakona i druga izvješća kad ocijeni da je to potrebno;

– sudjeluje u radu radnih tijela Hrvatskog sabora i prisustvuje sjednicama Hrvatskog sabora kad su na dnevnom redu pitanja iz njegova djelokruga;

– podnosi optužni prijedlog i izdaje prekršajni nalog za utvrđene prekršaje.

(4) Za pristup i rad s klasificiranim podacima Povjerenik i državni službenici u Uredu, moraju ispunjavati uvjete propisane posebnim zakonom, te su dužni čuvati, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka, sve osobne i druge povjerljive podatke koje saznaju u obavljanju svojih dužnosti.

Izbor Povjerenika

Članak 36.

(1) Povjerenika bira Hrvatski sabor na vrijeme od pet godina uz mogućnost ponovnog izbora.

(2) Najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata Povjerenika, odnosno najkasnije 30 dana nakon prestanka dužnosti iz drugih razloga, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora objavljuje javni poziv za dostavu kandidatura za izbor Povjerenika.

(3) Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora uz prethodno pribavljeno mišljenje Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora, utvrđuje prijedlog najmanje dvaju kandidata za Povjerenika na temelju pristiglih prijava iz javnog poziva te ga upućuje Hrvatskom saboru.

(4) Povjerenik je u svom radu samostalan i neovisan, te je za svoj rad odgovoran Hrvatskom saboru.

Uvjeti za izbor Povjerenika

Članak 37.

(1) Za Povjerenika može biti izabrana osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:

– hrvatsko državljanstvo i prebivalište na području Republike Hrvatske,

– završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij pravne ili društvene struke,

– najmanje 10 godina radnog iskustva u struci,

– istaknuti stručnjak s priznatim etičkim i profesionalnim ugledom i iskustvom iz područja zaštite i unapređenja ljudskih prava, slobode medija i razvoja demokracije,

– koja nije osuđivana i protiv koje se ne vodi kazneni postupak za kaznena djela za koja se postupak pokreće po službenoj dužnosti,

– koja nije član političke stranke.

(2) Na Povjerenika se na odgovarajući način primjenjuju odredbe Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika.

(3) Povjerenik ima pravo na plaću u visini plaće potpredsjednika radnih tijela Hrvatskoga sabora.

Razrješenje Povjerenika

Članak 38.

(1) Hrvatski sabor razriješit će dužnosti Povjerenika prije isteka vremena na koje je izabran:

– ako to sam zatraži,

– ako nastupe okolnosti zbog kojih više ne ispunjava uvjete za izbor iz članka 37. ovog Zakona,

– ako je spriječen obavljati dužnost u razdoblju duljem od šest mjeseci,

– ako ne obavlja dužnost sukladno ovom Zakonu.

(2) Postupak za razrješenje Povjerenika pokreće Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora.

(3) Povjerenika razrješuje Hrvatski sabor uz prethodno mišljenje Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora.

Ustroj Ureda povjerenika

Članak 39.

(1) Povjerenik ima Ured povjerenika, kao stručnu službu.

(2) U Uredu povjerenika ustrojavaju se unutarnje ustrojstvene jedinice za pojedina područja rada, u skladu s vrstom posla.

(3) Na zaposlene u Uredu povjerenika primjenjuju se odredbe Zakona o državnim službenicima.

(4) Povjerenik ima položaj čelnika tijela u odnosu na zaposlene u Uredu povjerenika.

(5) Unutarnje ustrojstvo Ureda povjerenika uređuje se Poslovnikom.

(6) Sjedište Ureda povjerenika je u Zagrebu.

(7) Sredstva za rad Ureda povjerenika osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske.

Poslovnik Povjerenika i Pravilnik o unutarnjem redu

Članak 40.

(1) Povjerenik donosi Poslovnik koji potvrđuje Hrvatski sabor. Poslovnik se objavljuje u »Narodnim novinama«.

(2) Poslovnikom se uređuje unutarnje ustrojstvo, način rada Povjerenika, način planiranja i obavljanja poslova te druga pitanja od važnosti za obavljanje poslova Povjerenika.

(3) Povjerenik donosi Pravilnik o unutarnjem redu kojim se uređuje broj državnih službenika potrebnih za obavljanje poslova s naznakom njihovih osnovnih poslova i zadaća i stručnih uvjeta potrebnih za njihovo obavljanje, njihove ovlasti i odgovornosti te druga pitanja od značaja za rad Povjerenika.

VIII. NADZOR

Nadzor nad provedbom Zakona

Članak 41.

Nadzor nad provedbom ovog Zakona obavlja Povjerenik.

Inspekcijski nadzor

Članak 42.

(1) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovog Zakona obavljaju inspektori i drugi ovlašteni službenici Ureda povjerenika (u daljnjem tekstu: inspektori).

(2) Inspektori moraju ispunjavati sljedeće stručne uvjete: završen diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, pravne struke ili neke druge struke društvenog smjera, tri godine radnog iskustva na poslovima provedbe zakona ili nadzora nad provedbom zakona i drugih propisa i položen državni stručni ispit.

Članak 43.

Inspekcijski nadzor obavlja se povodom zaprimljenih predstavki korisnika prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, na prijedlog treće strane ili po službenoj dužnosti.

Članak 44.

(1) Inspektor je samostalan u radu.

(2) Nitko ne smije korištenjem službenog položaja ili na drugi način onemogućavati ili ometati inspektora u obavljanju nadzora i poduzimanju mjera i radnji za koje je ovlašten.

Poslovi inspektora

Članak 45.

(1) U obavljanju inspekcijskog nadzora nad primjenom ovog Zakona inspektori nadziru osobito:

– da li je u tijelu javne vlasti određen službenik za informiranje i da li službenik za informiranje postupa u skladu s ovlastima propisanim ovim Zakonom;

– vodi li tijelo javne vlasti poseban službeni upisnik o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija;

– objavljuje li tijelo javne vlasti visinu naknade za pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, sukladno članku 19. stavku 2. ovog Zakona;

– objavljuje li tijelo javne vlasti informacije sukladno članku 10. stavku 1. ovog Zakona;

– dostavlja li tijelo javne vlasti izvješće sukladno članku 60. ovog Zakona;

– pravilnost primjene odredbi ovog Zakona povodom zahtjeva za pristup informacijama i zahtjeva za ponovnu uporabu informacija;

– poduzimanje ostalih radnji povodom zaprimljenih zahtjeva za pristup informacijama i zahtjeva za ponovnu uporabu.

(2) U obavljanju inspekcijskog nadzora, inspektori imaju pravo zahtijevati i dobiti od tijela javne vlasti sve informacije koje su predmet postupka, u skladu s ovim Zakonom.

(3) Predmetom inspekcijskog nadzora ne mogu biti informacije iz članka 1. stavka 4. i 5. ovog Zakona.

Način rada inspektora

Članak 46.

Inspekcijski nadzor provodi se kao:

1. neposredni inspekcijski nadzor, izravnim uvidom u podatke i dokumentaciju nadziranog tijela javne vlasti te uvjete i način rada nadziranog tijela javne vlasti;

2. posredni inspekcijski nadzor, izravnim uvidom u dostavljene podatke i dokumentaciju.

Članak 47.

(1) Inspektor je dužan o provedbi neposrednoga inspekcijskog nadzora obavijestiti čelnika tijela javne vlasti u kojem će se provesti inspekcijski nadzor (u daljnjem tekstu: čelnik nadziranog tijela), najkasnije tri dana prije početka nadzora.

(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, inspektor može obaviti inspekcijski nadzor bez prethodne najave u slučaju postojanja razloga za hitno postupanje.

(3) Čelnik nadziranog tijela javne vlasti dužan je omogućiti nesmetanu provedbu inspekcijskog nadzora, što uključuje osiguranje radnog prostora za provedbu nadzora, korištenje tehničkih pomagala, podataka i dokumentacije koji su predmet nadzora.

(4) Inspektor može po potrebi u okviru provedbe nadzora uzimati izjave čelnika nadziranih tijela javne vlasti ili drugih službenika.

Članak 48.

(1) Inspektor u provedbi posrednoga inspekcijskog nadzora ovlašten je pisano zatražiti dostavu dokumentacije te za dostavu iste odrediti primjereni rok.

(2) Čelnik nadziranog tijela javne vlasti ili druga ovlaštena osoba dužna je postupiti po traženju inspektora, kao i osigurati dostavu potpunih i točnih podataka, a u slučaju nemogućnosti postupanja, pisano, bez odgađanja, dostaviti očitovanje.

Članak 49.

(1) Nakon provedenoga inspekcijskog nadzora, inspektor sastavlja zapisnik o utvrđenim nezakonitostima, nepravilnostima i nedostacima.

(2) Zapisnik o inspekcijskom nadzoru iz stavka 1. ovog članka (u daljnjem tekstu: zapisnik) mora sadržavati:

1) činjenično stanje te povrede zakona i drugih propisa, nepravilnosti i nedostatke u radu,

2) ocjenu stanja,

3) mjere kojima se naređuje otklanjanje utvrđenih nezakonitosti, te rok za izvršenje naređenih mjera,

4) prijedloge za uklanjanje utvrđenih nepravilnosti i nedostataka u radu,

5) obvezu izvješćivanja inspektora o poduzetim mjerama,

6) pouku o pravu na prigovor.

(3) Inspektor je dužan, ovisno o prirodi naređenih mjera, odrediti primjeren rok za izvršenje istih.

(4) Ako se prilikom provedbe inspekcijskog nadzora ne utvrde nezakonitosti, nepravilnosti ili nedostaci u radu, o toj činjenici pisano će se obavijestiti čelnik nadziranog tijela javne vlasti.

Prava i dužnosti inspektora

Članak 50.

Inspektor zapisnikom može izreći sljedeće mjere:

1) narediti poduzimanje odgovarajućih mjera radi otklanjanja utvrđenih povreda ovog Zakona i drugih propisa, nepravilnosti i nedostataka u radu nadziranog tijela javne vlasti,

2) zabraniti obavljanje radnji koje su poduzimane protivno ovom Zakonu ili drugim propisima,

3) predložiti poduzimanje mjera u cilju otklanjanja nepravilnosti ili nedostataka u radu,

4) predložiti poduzimanje mjera sa ciljem unapređenja rada nadziranog tijela javne vlasti.

Članak 51.

(1) Zapisnik se dostavlja čelniku nadziranog tijela javne vlasti.

(2) Zapisnik se može dostaviti i tijelu kojem, na temelju propisa o ustrojstvu državne uprave, odnosno lokalne i područne (regionalne) samouprave, nadzirano tijelo neposredno odgovara za rad.

Prigovor na zapisnik

Članak 52.

(1) Protiv zapisnika čelnik nadziranog tijela javne vlasti može podnijeti prigovor u roku od osam dana od dana primitka zapisnika.

(2) Prigovorom se može pobijati zapisnik zbog:

1) nepotpuno ili pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene propisa i na temelju toga izrečene mjere,

2) prekoračenja ovlasti u provedbi inspekcijskog nadzora od strane inspektora.

(3) Povodom prigovora donosi se odluka o prigovoru na zapisnik (u daljnjem tekstu: odluka).

(4) Odluka iz stavka 3. ovog članka Zakona nije upravni akt.

Članak 53.

(1) Odluka se mora donijeti u roku od 30 dana od primitka prigovora.

(2) Prigovor odgađa obvezu postupanja po izrečenim mjerama do zaprimanja odluke.

Postupanje po prigovoru

Članak 54.

(1) Prigovor podnesen protiv zapisnika inspektora, iz razloga navedenih u članku 52. stavku 2. točki 1. ovog Zakona razmatra inspektor koji je obavio nadzor i izradio zapisnik. U slučaju osnovanosti prigovora inspektor će izmijeniti zapisnik u smislu navoda iz prigovora.

(2) Ako inspektor prigovor ocijeni u cijelosti ili djelomično neosnovanim, prigovor će, uz očitovanje, dostaviti Povjereniku na odlučivanje.

(3) Povjerenik će preispitati prigovor i očitovanje, te je ovlašten:

1) ukinuti ili izmijeniti izrečenu mjeru, ako su navodi iz prigovora osnovani,

2) odbiti prigovor.

Članak 55.

(1) O prigovoru na zapisnik podnesenom iz razloga propisanih člankom 52. stavkom 2. točkom 2. ovog Zakona odlučuje Povjerenik.

(2) U postupanju po prigovoru Povjerenik je ovlašten:

1) ukinuti izrečenu mjeru, ako je inspektor izrekao istu izvan zakonskih ovlasti,

2) odbiti prigovor.

Kontrola izvršenja mjera iz zapisnika

Članak 56.

(1) Čelnik nadziranog tijela javne vlasti dužan je izvršiti izrečene mjere u roku koji je određen zapisnikom.

(2) Čelnik nadziranog tijela javne vlasti dužan je u roku od 15 dana od isteka roka za poduzimanje zapisnikom izrečenih mjera dostaviti inspektoru izvješće i dokaze o izvršenju mjera.

Članak 57.

(1) Kontrolu izvršenja izrečenih mjera inspektor obavlja u pravilu posredno, pribavljanjem izvješća i dokaza o provedbi mjera.

(2) Kontrola izvršenja izrečenih mjera može se obaviti i neposrednim kontrolnim inspekcijskim nadzorom, ako to zahtijeva priroda radnji koje se u izvršenju mjera trebaju poduzeti, odnosno kada potrebu neposrednoga kontrolnog nadzora zbog nedostataka u izvješću utvrdi inspektor.

Članak 58.

Povjerenik je obvezan u slučaju neizvršenja mjere od strane nadziranog tijela javne vlasti, izrečene radi uklanjanja nezakonitosti, izvijestiti:

1) Vladu Republike Hrvatske, ako mjere nisu izvršene od strane središnjih tijela državne uprave čiji čelnik neposredno odgovara Vladi Republike Hrvatske,

2) središnje tijelo državne uprave koje provodi nadzor nad radom državne upravne organizacije, sukladno zakonu,

3) središnje tijelo državne uprave nadležno za sustav i ustrojstvo državne uprave, lokalne i područne (regionalne) samouprave, ako mjere nisu izvršene od strane ureda državne uprave u županiji, odnosno tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

4) osnivača tijela javne vlasti.

Postupanje po predstavkama

Članak 59.

(1) Inspektori postupaju po predstavkama na rad tijela javne vlasti vezano uz primjenu ovog Zakona.

(2) Inspektor je dužan razmotriti podnesenu predstavku.

(3) Ako po razmatranju predstavke inspektor ocijeni navode iznesene u predstavci osnovanim, uz traženje izvješća ovlašten je uputiti upozorenje radi hitnog uklanjanja mogućih nezakonitosti.

(4) Ako se u postupanju po predstavci utvrdi da su činjenice izložene u predstavci točne, a otklanjanje nezakonitosti ili nepravilnosti zahtijeva izricanje mjere, inspektor će po službenoj dužnosti provesti inspekcijski nadzor, na način i sukladno ovlastima iz ovog Zakona.

(5) Inspektor je dužan pisanim putem obavijestiti podnositelja predstavke o utvrđenim činjenicama, odnosno poduzetim mjerama povodom predstavke. Obavijest nije upravni akt.

IX. IZVJEŠĆIVANJE

Izvješća

Članak 60.

(1) Sva tijela javne vlasti dužna su surađivati s Povjerenikom.

(2) Tijela javne vlasti dužna su Povjereniku dostaviti izvješće o provedbi ovog Zakona za prethodnu godinu najkasnije do 31. siječnja tekuće godine.

(3) Izvješće sadrži podatke o:

1) broju zaprimljenih zahtjeva za pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija,

2) broju usvojenih zahtjeva,

3) broju djelomično usvojenih zahtjeva,

4) broju izdanih obavijesti, sukladno članku 23. stavku 2. ovog Zakona,

5) broju odbijenih zahtjeva i razlozima odbijanja,

6) broju odbačenih zahtjeva i razlozima odbacivanja,

7) broju ustupljenih zahtjeva,

8) broju zaprimljenih zahtjeva za ispravak ili dopunu informacije,

9) broju usvojenih zahtjeva za ispravak ili dopunu informacije,

10) broju odbijenih zahtjeva za ispravak ili dopunu informacije,

11) broju odbačenih zahtjeva za ispravak ili dopunu informacije,

12) broju zahtjeva riješenih u roku,

13) broju zahtjeva riješenih izvan roka,

14) broju neriješenih zahtjeva,

15) broju obustavljenih postupaka,

16) broju izjavljenih žalbi,

17) broju usvojenih žalbi,

18) broju odbijenih žalbi,

19) broju odbačenih žalbi,

20) broju podnesenih tužbi,

21) broju ugovora o isključivim pravima na ponovnu uporabu informacija,

22) visini ostvarene naknade iz članka 19. ovog Zakona,

23) informacijama koje su objavljene sukladno obvezama utvrđenim člankom 10. ovog Zakona.

(4) Tijela javne vlasti dužna su uz dostavu podataka iz stavka 3. ovog članka Zakona dati obrazloženje i ocjenu postojećeg stanja na osnovi iskazanih podataka.

(5) Povjerenik podnosi Hrvatskom saboru izvješće o provedbi ovog Zakona najkasnije do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu.

(6) Povjerenik će izraditi obrazac izvješća iz stavka 2. ovog članka i odrediti način dostave podataka.

X. PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 61.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj tijelo javne vlasti koje suprotno odredbama ovog Zakona onemogući ili ograniči ostvarivanje prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u tijelu javne vlasti novčanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna.

(3) Novčanom kaznom od 20.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja ošteti, uništi, sakrije ili na drugi način učini nedostupnim dokument koji sadrži informaciju u namjeri da onemogući ostvarivanje prava na pristup informacijama.

(4) Za prekršaj iz stavka 3. ovog članka kaznit će se tijelo javne vlasti i odgovorna osoba u tijelu javne vlasti novčanom kaznom od 20.000,00 do 50.000,00 kuna.

(5) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba, odnosno novčanom kaznom od 2.000,00 do 100.000,00 kuna pravna osoba koja upotrijebi informacije protivno objavljenim uvjetima za ponovnu uporabu informacija iz članka 32. ovog Zakona.

Članak 62.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 4.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj tijelo javne vlasti ako:

1) ne objavljuje informacije sukladno članku 10. stavku 1. i članku 11. ovog Zakona;

2) ne imenuje službenika za informiranje;

3) ne dostavi godišnje izvješće o provedbi Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka Zakona kaznit će se i odgovorna osoba u tijelu javne vlasti novčanom kaznom od 1.000,00 do 2.000,00 kuna.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj tijelo javne vlasti ako:

1) ne postupi po rješenju Povjerenika,

2) ne omogući Povjereniku uvid u informacije koje su predmet postupka, ne dostavi tražene podatke ili dostavi nepotpune odnosno netočne podatke,

3) onemogući inspektoru nesmetano obavljanje nadzora,

4) u zapisnikom određenom roku ne otkloni nezakonitosti, nepravilnosti i nedostatke utvrđene zapisnikom.

(4) Za prekršaj iz stavka 3. ovog članka Zakona kaznit će se i odgovorna osoba u tijelu javne vlasti novčanom kaznom od 3.000,00 do 5.000,00 kuna.

Potpuno ispunjenje obveze

Članak 63.

Tijelo javne vlasti obvezno je korisniku omogućiti ostvarivanje prava na pristup informaciji i pored izricanja prekršajnih sankcija, u slučaju utvrđene odgovornosti na temelju neopravdane uskrate ili ograničenja ostvarivanja prava na pristup informaciji.

XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 64.

(1) Pravilnike iz članka 10. stavka 3., članka 14. i članka 34. stavka 3. ovog Zakona ministar nadležan za poslove opće uprave donijet će najkasnije u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

(2) Povjerenik će utvrditi kriterije za određivanje visine naknade iz članka 19. stavka 3. ovog Zakona u roku od 90 dana od dana izbora Povjerenika.

Članak 65.

Tijela javne vlasti osigurat će organizacijske, materijalne, tehničke i druge uvjete za provođenje odredbi ovog Zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

Članak 66.

(1) Agencija za zaštitu osobnih podataka obavljat će poslove neovisnog državnog tijela za zaštitu prava na pristup informacijama do izbora Povjerenika za informiranje.

(2) Danom izbora Povjerenika, Ured povjerenika preuzet će poslove i zaposlenike Odjela za pravo na pristup informacijama Agencije za zaštitu osobnih podataka, opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju, sredstva za rad, financijska sredstva, prava i obveze, razmjerno preuzetim poslovima.

(3) Administrativno-tehničke poslove za potrebe Ureda povjerenika obavljat će Agencija za zaštitu osobnih podataka, što se uređuje Sporazumom sklopljenim između Povjerenika i Agencije za zaštitu osobnih podataka.

Izbor Povjerenika

Članak 67.

U roku od osam dana od stupanja na snagu ovog Zakona Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav pokrenut će postupak izbora Povjerenika.

Članak 68.

(1) Povjerenik će najkasnije u roku od 60 dana od dana izbora podnijeti na potvrdu Hrvatskome saboru Poslovnik izrađen na temelju odredaba ovoga Zakona i posebnog zakona kojima se uređuju pitanja iz nadležnosti Povjerenika.

(2) Povjerenik će donijeti Pravilnik o unutarnjem redu najkasnije u roku od 30 dana od stupanja na snagu Poslovnika iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 69.

(1) Postupci započeti do stupanja na snagu ovog Zakona nastavit će se i dovršiti prema odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama (»Narodne novine«, br. 172/03., 144/10., 37/11. i 77/11.).

(2) Pravilnik o ustroju, sadržaju i načinu vođenja službenog upisnika o ostvarivanju prava na pristup informacijama (»Narodne novine«, br. 137/04.) ostaje na snazi do stupanja na snagu pravilnika iz članka 14. stavka 2. ovog Zakona.

(3) Kriteriji za određivanje visine naknade iz članka 19. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama (»Narodne novine«, br. 172/03., 144/10., 37/11. i 77/11.) ostaju na snazi do stupanja na snagu kriterija za određivanje visine naknade i načina naplate naknade iz članka 19. stavka 3. ovog Zakona.

Članak 70.

Danom izbora Povjerenika zaposlenici Odjela za pravo na pristup informacijama Agencije za zaštitu osobnih podataka preuzimaju se u Ured povjerenika i nastavljaju obavljati poslove na kojima su zatečeni na dan stupanja na snagu ovog Zakona, zadržavaju pravo na plaću te druga prava iz radnog odnosa do donošenja rješenja o rasporedu na radna mjesta, sukladno stručnoj spremi, stručnom znanju, vještinama, sposobnostima, dotadašnjem radnom iskustvu i rezultatima u radu na temelju Pravilnika o unutarnjem redu Povjerenika.

Članak 71.

Stupanjem na snagu ovog Zakona prestaje važiti Zakon o pravu na pristup informacijama (»Narodne novine«, br. 172/03., 144/10., 37/11. i 77/11.).

Članak 72.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 008-02/12-01/03

Zagreb, 15. veljače 2013.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik

Hrvatskoga sabora

Josip Leko, v. r.

Na temelju članka 5. stavka 2. Zakona o Hrvatskom Crvenom križu („Narodne novine“, broj 71/2010), članka 57. Statuta Hrvatskog Crvenog križa koji je donijela Skupština Hrvatskog Crvenog križa na 2. sjednici 21. saziva dana 2. srpnja 2015. godine i članka 13. Zakona o udrugama („Narodne novine“, broj 74/2014), Skupština Hrvatskog Crvenog križa Gradskog društva Crvenog križa Crvenog križa Vinkovci na sjednici održanoj dana 24. rujna 2015. donijela je 

STATUT

HRVATSKOG CRVENOG KRIŽA GRADSKOG  DRUŠTVA CRVENOG KRIŽA VINKOVCI

Hrvatski Crveni križ Gradsko društvo Crvenog križa Vinkovci svoje djelovanje i rad temelji na odredbama Ženevskih konvencija (Konvencija za poboljšanje položaja ranjenika i bolesnika u oružanim snagama u ratu, Konvencija za poboljšanje položaja ranjenika, bolesnika i brodolomaca oružanih snaga na moru, Konvencija o postupanju s ratnim zarobljenicima, Konvencija o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata) od 12. kolovoza 1949. godine i njihovim Dopunskim protokolima (Dopunski protokol o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba i Dopunski protokol o zaštiti žrtava nemeđunarodnih oružanih sukoba od 8. lipnja 1977. godine te Dopunski protokol o dodatnom znaku raspoznavanja od 8. prosinca 2005. godine) kojih je Republika Hrvatska stranka, Rezolucijama Međunarodnih konferencija Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, te na načelu solidarnosti, načelima međunarodnog humanitarnog prava i temeljnim načelima Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca: 

HUMANOST

Međunarodni pokret Crvenoga križa i Crvenoga polumjeseca, nastao u želji da bez diskriminacije pruža pomoć svim ranjenicima na bojnom polju nastoji u svim prilikama spriječiti i ublažiti ljudsku patnju. Svrha Pokreta je zaštita života i zdravlja te osiguranje poštivanja ljudske osobe. On promiče uzajamno razumijevanje, prijateljstvo, suradnju i trajan mir među svim narodima.

NEPRISTRANOST

Pokret ne pravi razliku s obzirom na nacionalnu, rasnu, vjersku, klasnu ili političku pripadnost pojedinca, već nastoji ublažiti njegove muke, isključivo vodeći računa o njegovim potrebama, dajući prednost najhitnijim slučajevima unesrećenih.

NEUTRALNOST

Da bi očuvao povjerenje svih, pokret se ne opredjeljuje u neprijateljstvima i ne upušta se u rasprave političke, rasne, vjerske ili ideološke prirode.

NEOVISNOST

Pokret je neovisan. Nacionalna društva, iako su pomoćna tijela humanitarnih službi svojih vlada i podvrgnuta zakonima svojih zemalja, moraju očuvati svoju autonomiju kako bi u svako doba mogla djelovati u skladu s načelima Pokreta.

DOBROVOLJNOST

Pokret je dobrovoljan i ne pokreće ga želja za dobitkom.

JEDINSTVO

U svakoj zemlji može postojati samo jedno društvo Crvenog križa ili Crvenog polumjeseca. Ono mora biti dostupno svima i provoditi humanitarnu djelatnost na cjelokupnom teritoriju.

UNIVERZALNOST

Međunarodni pokret Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, u kojem sva društva imaju jednak položaj i dijele jednaka prava i dužnosti uzajamnog pomaganja, svjetski je pokret.

Opće odredbe

Članak 1.

Statut udruge Hrvatski Crveni križ Gradsko društvo Crvenog križa Vinkovci sadrži odredbe o:

  • nazivu i sjedištu
  • zastupanju
  • izgledu pečata udruge
  • područjima djelovanja sukladno ciljevima
  • ciljevima
  • djelatnostima kojima se ostvaruju ciljevi
  • gospodarskim djelatnostima sukladno zakonu
  • načinu osiguranja javnosti djelovanja udruge
  • uvjetima i načinu učlanjivanja i prestanku članstva, pravima, obvezama i odgovornosti te stegovnoj odgovornosti članova i načinu vođenja popisa članova
  • tijelima udruge, njihovu sastavu i načinu sazivanja sjednica, izboru, opozivu, ovlastima, načinu odlučivanja i trajanju mandata te načinu sazivanja skupštine u slučaju isteka mandata
  • izboru i opozivu likvidatora udruge
  • prestanku postojanja udruge
  • imovini, načinu stjecanja i raspolaganja imovinom
  • postupku s imovinom u slučaju prestanka udruge
  • načinu rješavanja sporova i sukoba interesa unutar udruge.

Članak 2.

Hrvatski Crveni križ Gradsko društvo Crvenog križa Vinkovci ima pravnu osobnost i jedan je od ustrojstvenih oblika Hrvatskog  Crvenog križa. U svom radu promiče humanitarne ciljeve i provodi akcije od opće koristi, te djeluje na temelju misije i načela Međunarodnoga pokreta Crvenoga križa i Crvenoga polumjeseca i kao punopravni član Društva Crvenog križa Vukovarsko-srijemske županije i saveza udruga Hrvatskog Crvenog križa uživa posebnu zaštitu i skrb Republike Hrvatske. 

Hrvatski Crveni križ Gradsko društvo Crvenog križa Vinkovci djeluje na području gradova Vinkovaca i Otoka i općina: Andrijaševci, Ivankovo, Jarmina, Markušica, Nijemci, Nuštar, Privlaka, Stari Jankovci, Stari Mikanovci, Tordinci i Vođinci. 

Udruga nosi naziv: Hrvatski Crveni križ Gradsko društvo Crvenog križa Vinkovci. 

Skraćeni naziv udruge glasi: GDCK Vinkovci.

Sjedište Hrvatskog Crvenog križa Gradskog društva Crvenog križa Vinkovci je u Vinkovcima, Trg bana Josipa Šokčevića 1.

Hrvatski Crveni križ Gradsko društvo Crvenog križa Vinkovci je neprofitna pravna osoba.

Članak 3.

Znak Hrvatskog Crvenog križa Gradskog društva Crvenog križa Vinkovci identičan je znaku Hrvatskog Crvenog križa. To je crveni križ na bijelom polju, koji se koristi u skladu sa Ženevskim konvencijama (Konvencija za poboljšanje položaja ranjenika i bolesnika u oružanim snagama u ratu, Konvencija za poboljšanje položaja ranjenika, bolesnika i brodolomaca oružanih snaga na moru, Konvencija o postupanju s ratnim zarobljenicima, Konvencija o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata) od 12. kolovoza 1949. godine i njihovim Dopunskim protokolima (Dopunski protokol o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba i Dopunski protokol o zaštiti žrtava nemeđunarodnih oružanih sukoba od 8. lipnja 1977. godine te Dopunski protokol o dodatnom znaku raspoznavanja od 8. prosinca 2005. godine) kojih je Republika Hrvatska stranka (dalje u tekstu: Ženevske konvencije i Dopunski protokoli), Pravilima o upotrebi znaka Crvenog križa ili Crvenog polumjeseca u nacionalnim društvima (izmijenjenim i dopunjenim 1991. godine), Zakonom o Hrvatskom Crvenom križu i drugim propisima te rezolucijama Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca o korištenju znaka i naziva crvenog križa, crvenog polumjeseca i crvenog kristala. 

Znak Hrvatskog Crvenog križa Gradskog društva Crvenog križa Vinkovci kao ustrojstvenog oblika Hrvatskog Crvenog križa je križ jednakih krakova crvene boje, koji se grafički izražava s pet jednakih kvadrata, na bijeloj podlozi s natpisom „Hrvatski Crveni križ Gradsko društvo Crvenog križa Vinkovci“. 

Znak Hrvatskog Crvenog križa i Gradskog društva Crvenog križa Vinkovci oblikuje se kao logo vodoravnog i/ili kružnog oblika.

Vodoravni logo sadrži crveni križ na bijeloj podlozi i tekst „Hrvatski Crveni križ Gradsko društvo Crvenog križa Vinkovci“.

Kružni logo sadrži crveni križ na bijeloj podlozi, dvije koncentrične kružnice i tekst „Hrvatski Crveni križ Gradsko društvo Crvenog križa Vinkovci“. Crveni križ nalazi se u sredini, unutar dviju kružnica.

Zastava Hrvatskog Crvenog križa Gradskog društva Crvenog križa Vinkovci je bijele boje pravokutnog ili kvadratnog oblika sa znakom crvenog križa u sredini. Znak crvenog križa je veličine razmjerne veličini zastave. Vodoravno u prostoru donje trećine zastave ili kružno oko znaka crvenog križa na sredini zastave upisuje se natpis „Hrvatski Crveni križ Gradsko društvo Crvenog križa Vinkovci“.

Pečat Hrvatskog Crvenog križa Gradskog društva Crvenog križa Vinkovci je okrugla oblika promjera 30 mm. Pečat sadrži dvije koncentrične kružnice i tekst:  „Hrvatski Crveni križ Gradsko društvo Crvenog križa Vinkovci“ ispisan kružno oko znaka crvenog križa u sredini.

Rodna neutralnost izraza

Članak 4. 

Izrazi koji se koriste u ovom Statutu, a koji imaju rodno značenje, bez obzira na to jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način muški i ženski rod.

Ciljevi Hrvatskog Crvenog križa i Gradskog društva Crvenog križa Vinkovci

Članak 5.

Osnovni ciljevi Hrvatskog Crvenog križa i Gradskog društva Crvenog križa Vinkovci su:

  • ublažavanje ljudskih patnji, a osobito onih izazvanih oružanim sukobima, velikim prirodnim, ekološkim, tehnološkim i drugim nesrećama, s posljedicama masovnih stradanja i epidemijama,
  • doprinos unapređenju i zaštiti zdravlja, prevenciji bolesti i podizanju zdravstvene i ekološke kulture građana,
  • poticanje i unapređenje solidarnosti, promicanje volonterstva i međusobnog pomaganja te socijalne sigurnosti građana.

Ostvarenju ciljeva iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatski Crveni križ i Gradsko društvo Crvenog križa Vinkovci pristupaju poštujući prava i slobode svake osobe, neovisno o rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili bilo kojem drugom razlikovnom kriteriju.

Javne ovlasti i djelatnosti 

Članak 6.

Hrvatski Crveni križ Gradsko društvo Crvenog križa Vinkovci (dalje u tekstu: GDCK Vinkovci) provodi djelatnosti koje proizlaze iz Ženevskih konvencija i Dopunskih protokola , Statuta Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca prenijetih na nacionalno društvo Crvenog križa. 

GDCK Vinkovci, samostalno i kao dio Hrvatskog Crvenog križa, pomaže tijelima javne vlasti na području humanitarnog djelovanja.

GDCK Vinkovci obavlja sljedeće javne ovlasti i djelatnosti:

  1. izvršava obveze Republike Hrvatske iz Ženevskih konvencija i Dopunskih protokola u dijelu poslova koji su mu povjereni a u vrijeme mira pripremaju se za djelovanje u slučaju oružanog sukoba za obavljanje zadaća sukladno odredbama Ženevskih konvencija i Dopunskih protokola u korist svih civilnih i vojnih žrtava; 
  2. zastupa i promiče temeljna načela Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (dalje u tekstu: Međunarodni pokret) kao i međunarodno humanitarno pravo te nadzire njihovu primjenu u oružanim sukobima, zalaže se za zaštitu svih žrtava i zaštitu ljudskih prava; surađuje s državnim tijelima u cilju poštivanja međunarodnog humanitarnog prava i zaštite znaka crvenog križa, crvenog polumjeseca i crvenog kristala;

3. organizira i vodi Službu traženja koja obavlja poslove traženja te aktivnosti obnavljanja obiteljskih veza između članova obitelji razdvojenih zbog oružanih sukoba i drugih situacija nasilja, prirodnih i ljudskim djelovanjem uzrokovanih katastrofa, migracija i drugih situacija koje zahtijevaju humanitarno djelovanje. U Središnjem uredu Hrvatskog Crvenog križa ustrojava se i djeluje Nacionalni ured Službe traženja, koji u slučaju oružanog sukoba, obavlja zadaće Ureda za informiranje sukladno odredbama Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima i Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u ratu od 12. kolovoza 1949. godine i članka 9. Zakona o Hrvatskom Crvenom križu; obavlja i aktivnosti u skladu sa Strategijom obnavljanja obiteljskih veza Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca koju je usvojilo Vijeće izaslanika Međunarodnog pokreta 2007. godine;

4. traži, prima i raspoređuje humanitarnu pomoć Međunarodne federacije društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (dalje u tekstu: Međunarodna federacija), Međunarodnog odbora Crvenog križa, nacionalnih društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, međunarodnih organizacija i drugih donatora za potrebe na području Republike Hrvatske u izvanrednim situacijama;

5. pokreće, organizira, provodi i sudjeluje u redovnim i izvanrednim akcijama solidarnosti u Republici Hrvatskoj za pomoć osobama u potrebi i žrtvama oružanih sukoba, velikih prirodnih, ekoloških, tehnoloških i drugih nesreća i epidemija u zemlji i svijetu te osigurava čuvanje određenih količina materijalnih dobara za te potrebe;

6. sudjeluje u akcijama međunarodne pomoći i solidarnosti žrtvama oružanih sukoba i drugih situacija nasilja, velikih prirodnih, ekoloških, tehnoloških i drugih nesreća  i epidemija u zemlji i svijetu u suradnji s Međunarodnim odborom Crvenog križa i Međunarodnom federacijom, nacionalnim društvima Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, humanitarnim agencijama Ujedinjenih naroda, Europske unije i drugima;

7. oblikuje doktrinu prve pomoći, brine o njezinom unapređenju i usklađivanju s europskim smjernicama te primjeni u svim programima edukacije na području Republike Hrvatske;

8. obavlja osposobljavanje i obnovu znanja za pružanje prve pomoći za građane u svakodnevnom životu, prometnim i drugim nesrećama; za djecu i mlade na školovanju; pripadnike spasilačkih ekipa, pripadnike vatrogasnih postrojbi i policije, volontere Hrvatskog Crvenog križa i drugih; organizira i provodi osposobljavanje, stručno usavršavanje i obnovu znanja instruktora, predavača i ispitivača prve pomoći i o tome vodi evidenciju;

9. sudjeluje u provedbi programa prve pomoći za kandidate za vozače motornih vozila i vozače iz nastavnog predmeta Pružanje prve pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nesreći, organizira i provodi osposobljavanje, stručno usavršavanje i obnovu znanja predavača i ispitivača iz nastavnog predmeta Pružanje prve pomoći osobama ozlijeđenima u prometnoj nesreći, i o tome vode evidenciju;

10. provodi osposobljavanje i obnovu znanja radnika za pružanje prve pomoći na radu;

11. promiče dobrovoljno davanje krvi, organizira i provodi akcije dobrovoljnog davanja krvi, okuplja davatelje i vodi o njima evidenciju, utvrđuje mjerila za priznanja dobrovoljnim davateljima krvi i dodjeljuje im potvrde i priznanja;

12. provodi, na temelju međunarodno prihvaćenih standarda, spašavanje života na vodi i ekološku zaštitu priobalja; provodi tečajeve za osposobljavanje spasilaca, instruktora i voditelja spasilačkih postaja; vodi evidenciju o osposobljenosti spasilaca, instruktora i voditelja spasilačkih postaja te provodi obnovu znanja i praktičnih vještina spasilaca; donosi pravila i standarde za rad spasilačkih postaja i provodi procjenu rizika na kupalištima; provodi projekte s ciljem podizanja razine svijesti građana o opasnostima i rizicima povezanim s vodom i ekološkoj zaštiti priobalja;

13.  ustrojava, obučava i oprema ekipe za akcije pomoći u zemlji i inozemstvu u slučaju velikih prirodnih, ekoloških, tehnoloških i drugih nesreća, epidemija te oružanih sukoba i drugih situacija nasilja za poslove: procjene situacije i koordinacije aktivnosti, prve pomoći, službe traženja, zaštite i spašavanja života na vodi, higijensko-epidemiološke zaštite, njege povrijeđenih i oboljelih, socijalnog rada, psihosocijalne potpore stanovništvu, pripreme i organizacije izmještajnih centara, pripreme i raspodjele hrane u terenskim uvjetima, prihvata i raspodjele humanitarne pomoći, osiguranja komunikacija, tehničke pomoći, logistike, osiguranja pitke vode i minimuma sanitarnih uvjeta, informiranja stanovništva, posebno djece i mladih, o ponašanju u slučaju izvanrednih situacija; može provoditi aktivnosti u cilju sprječavanja nezgoda i nesreća na javnim okupljanjima, kulturnim i sportskim manifestacijama, natjecanjima i drugo; ekipe se uključuju u educiranje u sustav civilne zaštite prema posebnim propisima;

14. provodi kontinuirano informiranje i obučavanje stanovništva, a posebno djece i mladih o opasnosti od mina i drugih eksplozivnih naprava;

15. sudjeluje u prihvatu, smještaju, organizaciji života i poduzimanju drugih mjera koje pridonose zbrinjavanju ugroženog i nastradalog stanovništva;

16. radi na zdravstvenom odgoju, prosvjećivanju i informiranju svojih članova i drugih građana, a posebno djece i mladih; potiče i osposobljava ih za zdravstvenu samozaštitu i suzaštitu, kao i pružanje pomoći građanima; sudjeluje u promociji zdravog načina života te prevenciji bolesti ovisnosti, rehabilitaciji i resocijalizaciji ovisnika;

17. organizira prijevoz, pruža usluge smještaja i prehrane osobama kojima je takav oblik pomoći potreban iz zdravstvenih, socijalnih ili drugih sličnih razloga (kuhinje Hrvatskog Crvenog križa, dostava hrane u kuću, usluge u centrima, odmaralištima i kampovima Hrvatskog Crvenog križa, škola u prirodi, obuka neplivača, oporavak djece i mladeži iz socijalno ugroženih obitelji i članova Hrvatskoga Crvenog križa i dr.) te usluge iste vrste za svoje članove, članove Crvenog križa i Crvenog polumjeseca drugih država ili međunarodnih organizacija, osobito u sklopu međunarodne razmjene i programa edukacije, odgoja i osposobljavanja djece, mladih i stanovništva za obavljanje zadaća Crvenog križa; pružanje navedenih usluga bez obzira na vrijeme trajanja, ne smatra se turističkom i ugostiteljskom djelatnošću;

18.  organizira službu za njegu i pomoć u kući bolesnim i nemoćnim, osposobljava djelatnike za rad u toj službi te obučava za njegu bolesnika članove obitelji i ostale građane;

19. organizira i provodi prijevoz robe u humanitarne i druge svrhe, prijevoz osoba s invaliditetom, kroničnih bolesnika, starih i nemoćnih te osoba s tjelesnim ili mentalnim oštećenjem, dobrovoljnih davatelja krvi i članova Crvenog križa;

20.  provodi programe pomoći i njege starijih i nemoćnih osoba, osoba s posebnim potrebama te osoba s invaliditetom i teškoćama u razvoju (osobni asistenti) putem mobilnih timova i ostalih vidova pomoći u lokalnim zajednicama te pruža i druge organizirane oblike pomoći kao što su poludnevni i cjelodnevni boravci, smještaj i prenoćišta za beskućnike i slično;

21.  radi na prevenciji i edukaciji o sprečavanju nesreća u prometu (prijevoz u potrebi) s ciljem smanjenja broja prometnih nesreća;

22.  organizira razne oblike solidarnosti i međusobnog pomaganja građana;

23. organizira i provodi programe humanističkog odgoja djece i mladih, radi na usvajanju vrlina solidarnosti, nepristranosti i suosjećanja, promiče poštovanje ljudskog bića i života, potiče razvoj samopoštovanja te pridonosi razvoju životnih vještina (dobre komunikacije, mirnog rješavanja sukoba, timskog rada i suradnje i slično), promiče značaj volonterskog rada, organiziraju provođenje slobodnog vremena djece i mladih kroz klubove, kampove, odmarališta, izletišta, igraonice, radionice i slično;

24.  organizira i provodi programe pomoći i zaštite tražitelja azila, azilanata i drugih skupina migranata u potrebi i žrtava trgovanja ljudima, te informiranjem i edukacijom radi na podizanju svijesti stanovništva, posebno djece i mladih;

25. druge poslove, programe i projekte za opće dobro utvrđene zakonima i drugim propisima.

Programske djelatnosti GDCK Vinkovci provodi za opće dobro, a dobit koja se ostvari koristi se isključivo za obavljanje i unapređenje djelatnosti u skladu s ovim Statutom.

Odnosi GDCK Vinkovci kao osnivača ustanova i trgovačkih društava, domova, odmarališta, prenoćišta i dr.  uređuju se izjavom ili društvenim ugovorom o osnivanju.

GDCK Vinkovci obavlja javne ovlasti i djelatnosti utvrđene ovim Statutom sukladno potrebama lokalne zajednice i Zakonom o Hrvatskom Crvenom križu osiguranim sredstvima. Obavlja i druge programe koji su posebno ugovoreni i za koje su osigurana dodatna sredstva, a koji nisu u suprotnosti s temeljnim načelima Međunarodnog pokreta. 

Članak 7.

U svrhu ostvarivanja ciljeva i izvršavanja djelatnosti propisanih člankom 5. i 6. ovog Statuta, GDCK Vinkovci obavlja gospodarsku djelatnost iznajmljivanja prostora i opreme, a može obavljati i druge gospodarske djelatnosti sukladno posebnim propisima. 

Članak 8.

GDCK Vinkovci ostvaruje neposrednu suradnju i ima pravo, ali i obvezu zastupati članstvo i njegove interese pri županijskom društvu Crvenog križa i Hrvatskom Crvenom križu te pri institucijama i tijelima na području djelovanja.

GDCK Vinkovci u javnom životu gradova Vinkovaca i Otoka i općina Andrijaševci, Ivankovo, Jarmina, Markušica, Nijemci, Nuštar, Privlaka, Stari Jankovci, Stari Mikanovci, Tordinci i Vođinci na području svoga djelovanja, djeluje na osnovu temeljnih načela Međunarodnog pokreta i neovisno je u svom djelovanju.

Iznimno od članka 2. stavka 2. GDCK Vinkovci  može djelovati izvan svog područja djelovanja, ukoliko je riječ o organiziranoj aktivnosti Hrvatskog Crvenog križa, zajedničkom programu dvaju ili više društava (uz suglasnost Središnjeg ureda) ili na poziv drugog društva, o čemu će izvijestiti Središnji ured.

GDCK Vinkovci surađuje s tijelima vlasti gradova Vinkovaca i Otoka i općina Andrijaševci, Ivankovo, Jarmina, Markušica, Nijemci, Nuštar, Privlaka, Stari Jankovci, Stari Mikanovci, Tordinci i Vođinci na poslovima zdravstvene zaštite, socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja, obrane, civilne zaštite i dr. u svojstvu povlaštenog partnera na temelju odredbi Statuta Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca te preuzetih međunarodnih ugovora i zaključaka konferencije Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca.

GDCK Vinkovci surađuje s drugim udrugama i institucijama koje promiču i ostvaruju srodne humanitarne ciljeve i programe.

Javnost rada

Članak 9.

Rad GDCK Vinkovci i njegovih tijela je javan.

Javnost rada osigurava se kontinuiranim internim izvješćivanjem članstva (na sjednicama tijela, pisanim izvješćima, neposrednim susretima i drugo), izvješćivanjem šire javnosti putem sredstava javnog priopćavanja o radu GDCK Vinkovci ili na drugi prikladan način.

Iznimno sjednice određenih tijela mogu biti zatvorene kad se raspravlja o osobnim podacima za pojedine članove, a koji bi tim članovima mogli nanijeti moralnu i materijalnu štetu. Isključenje javnosti može također biti u slučaju razmatranja predmeta Službe traženja i u drugim slučajevima propisanim zakonom.

Članstvo 

Članak 10.

Članovi GDCK Vinkovci mogu biti fizičke i pravne osobe.

Članstvo u GDCK Vinkovci je dobrovoljno. Član može biti svaka osoba, neovisno o rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, političkom ili drugom uvjerenju, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama. 

Članovi GDCK Vinkovci su: 

– punoljetne poslovno sposobne osobe (aktivni članovi), 

– dobrovoljni davatelji krvi, 

– mladi članovi, 

– potporni (pomažući) i 

– počasni članovi.

Aktivni članovi su osobe koje su spremne sudjelovati u radu GDCK Vinkovci i plaćati članarinu.

Dobrovoljni davatelji krvi su članovi bez obveze plaćanja članarine, ukoliko se svoga prava ne odreknu.

Mladi članovi GDCK Vinkovci su učenici, studenti, odnosno mlade osobe do 30 godina starosti (u daljnjem tekstu: mladi članovi) koji su spremni sudjelovati u radu GDCK Vinkovci i plaćati članarinu. Mlade osobe od 18 do 30 godina starosti mogu izabrati žele li biti aktivni ili mladi članovi GDCK .

Potporni (pomažući) članovi GDCK Vinkovci pomažu GDCK Vinkovci u humanitarnom djelovanju (kroz pokroviteljstvo ili drugi oblik pomoći).

Počasni članovi GDCK Vinkovci su osobe koje su dobrotvornim radom i osobitim zaslugama pridonijele općem razvoju GDCK Vinkovci. 

Odbor GDCK Vinkovci može predložiti Glavnom odboru Hrvatskog Crvenog križa imenovanje počasnih članova Hrvatskog Crvenog križa za osobe koje su svojim dobrotvornim radom i osobitim zalaganjem doprinijele općem razvoju Hrvatskog Crvenog križa i Republike Hrvatske. 

Svi članovi GDCK Vinkovci dužni su prihvatiti i poštivati Zakon o Hrvatskom Crvenom križu, Statut Hrvatskog Crvenog križa, ovaj Statut, Etički kodeks Hrvatskog Crvenog križa i temeljna načela Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca. U slučaju nepoštivanja navedenog pokreće se i provodi postupak odgovornosti.

GDCK Vinkovci dužno je voditi popis članova, elektronički ili na drugi prikladan način. Podaci o članu se u popis članova unose sa pristupnice. Popis članova obvezno sadrži podatke o: 

  • osobnom imenu (nazivu), 
  • osobnom identifikacijskom broju (OIB), 
  • datumu rođenja, 
  • datumu pristupanja društvu, 
  • kategoriji članstva,
  • datumu prestanka članstva u društvu i 
  • druge podatke, ukoliko se to smatra potrebnim.

Za maloljetne članove GDCK Vinkovci kao i za punoljetne članove lišene poslovne sposobnosti primjenjuju se odredbe posebnih propisa.

Za osobu mlađu od 14 godina pisanu izjavu o učlanjivanju u udrugu daje zakonski zastupnik ili skrbnik, a za maloljetnu osobu s navršenih 14 godina zakonski zastupnik ili skrbnik daje pisanu suglasnost.

Članak 11.

GDCK Vinkovci obavlja učlanjenje članova iz članka 10. stavka 1. ovog Statuta i izdaje im člansku iskaznicu.

GDCK Vinkovci učlanjuje svoje potporne i počasne članove i izdaje im člansku iskaznicu. 

Iskaznicu o počasnom članstvu u Hrvatskom Crvenom križu nakon imenovanja izdaje Glavni odbor Hrvatskog Crvenog križa.

Članak 12.

Članovi GDCK Vinkovci iz članka 10. stavka 4., 5. i 6. (mladi aktivni) koji redovito plaćaju članarinu, potporni i počasni članovi GDCK Vinkovci imaju sljedeća prava i dužnosti:

  • birati i biti biran, 
  • sudjelovati u radu tijela Gradskog društva Crvenog križa Vinkovci, Društva Crvenog križa Vukovarsko-srijemske županije i Hrvatskog Crvenog križa u koja su birani, 
  • pravo sudjelovati na sjednicama skupština GDCK Vinkovci ukoliko su izabrani u skupštine i tijela na višoj razini organiziranosti, bez prava glasa,
  • pravo govora i pravo predlaganja u okviru dnevnog reda na skupštini i drugim tijelima društava Crvenog križa, 
  • neposredan utjecaj na program rada i razvoj društva Crvenog križa,
  • dužnost zaštite interesa društva Crvenog križa,
  • dužnost osobnog osposobljavanja za izvršavanje zadaća i neposrednog sudjelovanja u aktivnostima i akcijama Crvenog križa,
  • dužnost unapređenja i širenja temeljnih načela Međunarodnog pokreta,
  • dužnost podmirivanja utvrđenog članskog doprinosa.

Počasni članovi Hrvatskog Crvenog križa imaju pravo sudjelovati, bez prava glasa, na sjednicama Skupštine GDCK Vinkovci.

Članak 13.

Mladi GDCK Vinkovci imaju sljedeća prava i dužnosti:

  • prema svojim mogućnostima sudjelovati u aktivnostima Crvenog križa i humanitarnim akcijama, a posebno akciji solidarnosti i pružanja konkretne pomoći starim, bolesnim i osobama s invaliditetom, akcijama usmjerenim na očuvanje prirodnog okoliša i promicanju zdravog načina života;
  • redovno se osposobljavati za pomaganje u ostvarenju zadaća Crvenog križa u skladu s temeljnim načelima Međunarodnog pokreta i razvoju humanih osjećaja uzajamnosti i solidarnosti.

Učlanjivanje mladih GDCK Vinkovci te uključivanje i sudjelovanje u aktivnostima i humanitarnim akcijama uređuje se posebnim pravilnikom koji donosi Glavni odbor Hrvatskog Crvenog križa.

Članak 14.

Članstvo u GDCK Vinkovci prestaje:

  • istupom iz članstva po osobnoj volji,
  • nepodmirivanjem članskog doprinosa duže od dvije godine, 
  • smrću člana, 
  • isključenjem zbog ponašanja štetnog za ugled za ugled GDCK Vinkovci, Društva Crvenog križa Vukovarsko-srijemske županije i Hrvatskog Crvenog križa i ponašanja suprotnog odredbama ovog Statuta te kršenja temeljnih načela Međunarodnog pokreta i Etičkog kodeksa Hrvatskog Crvenog križa.

Istup iz članstva po osobnoj volji mora biti u pisanom obliku.

Prestankom članstva i isključenjem člana prestaju i sva prava vezana uz članstvo u GDCK Vinkovci i Hrvatskom Crvenom križu.

O isključenju člana odlučuje odbor GDCK Vinkovci.

Na odluku o isključenju isključeni član ima pravo žalbe. O žalbi isključenog člana odlučuje Skupština GDCK Vinkovci. Odluka Skupštine GDCK Vinkovci je konačna. O odluci Skupštine GDCK Vinkovci član će biti obaviješten u pisanom obliku.

Članak 15.

U GDCK Vinkovci posebna pažnja se posvećuje volontiranju. 

Volonteri GDCK Vinkovci su osobe koje dobrovoljno ulažu svoje vrijeme, trud, znanje i vještine u aktivnostima Crvenog križa za opću dobrobit ili dobrobit druge osobe, bez postojanja uvjeta isplate novčane naknade ili potraživanja druge imovinske koristi za obavljeno volontiranje.

U odnosu na volontiranje neposredno se primjenjuju odredbe posebnih propisa i odredbe ovoga Statuta.

Način rada volontera u Hrvatskom Crvenom križu i druga pitanja vezano za volontiranje uredit će se posebnim pravilnikom koji donosi Glavni odbor.

Unutarnji nadzor 

Članak 16.

Članovi GDCK Vinkovci sami nadziru rad društva.

Ako član smatra da je GDCK Vinkovci povrijedilo Statut ili drugi opći akt društva ili Statut Hrvatskog Crvenog križa, ovlašten je na to upozoriti odbor društva GDCK Vinkovci odnosno Glavni odbor te zahtijevati da se nepravilnosti otklone u roku 30 dana.

U suprotnom član može poduzeti mjere sukladno Zakonu o udrugama.

Unutarnji ustroj 

Članak 17.

GDCK Vinkovci može imati ustrojstvene oblike bez pravne osobnosti i to :

  • osnovna i područna društva Crvenog križa, 
  • mjesna i općinska društva Crvenog križa,
  • mjesna društva sa području grada,
  • aktive DDK,
  • osnovna društva mladih,
  • aktive mladih formirane po mjestu rada, stanovanja ili školovanja,
  • terenske jedinice, sekcije i drugo.

Odluku o osnivanju ustrojstvenih oblika donosi Odbor GDCK Vinkovci.

Ustrojstveni oblici GDCK Vinkovci ne moraju imati Statutom utvrđena tijela, osim predsjednika, kao osobu ovlaštenu za predstavljanje.

Članak 18.

Mladi GDCK Vinkovci posebno se organiziraju po školama, višim i visokim učilištima u osnovna društva Crvenog križa mladih. Osnovna društva Crvenog križa mladih tvore ogranci članova nižih i viših razreda osnovnih škola, odnosno ogranci razreda srednjih škola, a na višim i visokim učilištima ogranci pojedinih godina studija.

Mladi svojom djelatnošću sudjeluju i pri drugim ustrojstvenim oblicima, odnosno u radu mjesnog ili općinskog društva Crvenog križa bez pravne osobnosti odnosno GDCK Vinkovci.

Članak 19.

GDCK Vinkovci objedinjuje, koordinira i unapređuje rad svojih članova i ustrojstvenih oblika, te razvoj i 

provedbu programskih djelatnosti u gradu i pripadajućim općinama.

Međusobni odnosi unutar GDCK Vinkovci temelje se na vertikalnoj povezanosti, subordinaciji i odgovornosti za realizaciju ustanovljenih programa i aktivnosti.

Cilj tako ustanovljenog odnosa je očuvanje jedinstva Hrvatskog Crvenog križa i njegovo kadrovsko i materijalno jačanje.

Pokrovitelj GDCK Vinkovci

Članak 20.

GDCK Vinkovci za rad i djelovanje u svojoj humanitarnoj misiji može imati pokrovitelja.

Pokrovitelj GDCK Vinkovci može biti fizička i pravna osoba. 

Zamolbu za prihvaćanje pokroviteljstva upućuje Odbor. Odluka o prihvaćanju pokroviteljstva proglašava se na Skupštini društva na svečani način.

Tijela GDCK Vinkovci

Članak 21.

GDCK Vinkovci ima ova tijela:

  • Skupštinu,
  • predsjednika i potpredsjednike,
  • Odbor,
  • Nadzorni odbor i
  • ravnatelja.

Djelokrug rada navedenih tijela utvrđuje se ovim Statutom. 

Članak 22.

Izbor, kandidacijski postupak, etička izjava, sukob interesa, opoziv i druga pitanja vezana za izbor članova i zastupnika u tijela Hrvatskog Crvenog križa i tijela ustrojstvenih oblika uredit će se posebnim pravilnikom koji donosi Skupština Hrvatskog Crvenog križa.

Članovi izabrani u tijela GDCK Vinkovci,  Društva Crvenog križa Vukovarsko-srijemske županije i Hrvatskog Crvenog križa djelovat će stalno u interesu Hrvatskog Crvenog križa. U slučaju da član tijela GDCK Vinkovci, Društva Crvenog križa Vukovarsko-srijemske županije i Hrvatskog Crvenog križa bude izabran na visoku funkciju u tijelu javne vlasti ili političke stranke, osigurat će da njegov rad nije u sukobu interesa (stavljanje funkcije u mirovanje) s djelovanjem Hrvatskog Crvenog križa. 

Ukoliko nije moguće osigurati rad koji nije u sukobu interesa, član tijela iz stavka 2. ovog članka će podnijeti ostavku na funkcije koje obnaša u Gradskom društvu Crvenog križa Vinkovci, Društvu Crvenog križa Vukovarsko-srijemske županije i Hrvatskom Crvenom križu.

Do podnošenja ostavke i u prijelaznom razdoblju, član će učiniti najviše što može kako bi osigurao da njegova funkcija ne izazove sukob interesa. U slučaju sukoba interesa, član će se suzdržati od sudjelovanja u donošenju odluka i sukob interesa će riješiti isključivo u interesu GDCK Vinkovci i Hrvatskog Crvenog križa.

Skupština GDCK Vinkovci

Članak 23.

Skupština GDCK Vinkovci  (dalje u tekstu: Skupština) je najviše tijelo upravljanja i odlučivanja čiji rad se odvija na sjednicama i u kojem sudjeluju članovi putem izabranih predstavnika – zastupnika. Svaki zastupnik ima jedan glas.

Skupština broji najviše do 35 zastupnika i to: 

do 12 zastupnika iz mjesnih/općinskih društva Crvenog križa,

do 12 zastupnika iz mjesnih društava Crvenog križa sa područja grada,

do 12 zastupnika aktiva DDK,

do 12 zastupnika aktiva mladih, 

do 2 zastupnika drugih ustrojstvenih oblika,

do 8 zastupnika potpornih članova,

do 4 zastupnika počasnih članova.

Mandat zastupnika Skupštine traje četiri godine s mogućnošću ponovnog izbora.

Rokove za provođenje izbora za zastupnike u Skupštini utvrđuje Skupština prije početka izbora za novo mandatno razdoblje, a u skladu s kalendarom izbora koji utvrđuje Hrvatski Crveni križ.

Članak 24.

Sjednice Skupštine saziva predsjednik GDCK Vinkovci.

Sjednice Skupštine se sazivaju kao redovne i izvanredne.

Redovna sjednica se održava najmanje jedanput godišnje.

Izvanredna sjednica se saziva po potrebi.

Izvanredno sazivanje sjednice Skupštine može pokrenuti predsjednik, Odbor društva, jedna trećina zastupnika u skupštini odnosno Glavni odbor Hrvatskog Crvenog križa.

Izborna konstituirajuća sjednica se održava svake četiri godine, a saziva ju osoba ovlaštena za zastupanje upisana u registar udruga.

Izbornu konstituirajuću sjednicu u slučaju prijevremenog prestanka mandata članovima Skupštine saziva ravnatelj.

Skupština može odlučivati kad je sjednici prisutna natpolovična većina zastupnika Skupštine, a pravovaljane odluke donosi većinom glasova prisutnih zastupnika. 

U izvanrednim situacijama, u slučaju da nije prisutno dovoljno zastupnika, Skupština će se sastati ponovno unutar 48 sati, i u tom slučaju odluke se donose ako je prisutna jedna trećina zastupnika i to većinom glasova onih koji su prisutni i glasuju. 

Skupština donosi Statut natpolovičnom većinom glasova svih zastupnika.

U slučajevima propisanim ovim Statutom za pojedine odluke utvrđuje se kvalificirana većina.

Način rada Skupštine ustanovljuje se Poslovnikom.

Članak 25.

Skupština u okviru svoga djelokruga rada:

  • donosi Statut i njegove izmjene i dopune,
  • donosi programsku orijentaciju i razvojne programe za mandatno razdoblje,
  • usvaja plan rada i financijski plan za sljedeću kalendarsku godinu,
  • usvaja izvješće o radu za prethodnu kalendarsku godinu i godišnje financijsko izvješće, 
  • razmatra i usvaja izvješća o radu i poslovanju za mandatno razdoblje, 
  • donosi odluku o rokovima za provođenje izbora za zastupnike, 
  • bira i razrješava predsjednika i potpredsjednike, članove Odbora i Nadzornog odbora,
  • donosi odluku o broju članova Skupštine budućeg mandata sukladno članku 21. ovoga Statuta,
  • donosi za tekući mandat odluku o broju članova Odbora i Nadzornog odbora, 
  • bira zastupnike u Skupštinu Hrvatskog Crvenog križa, u Skupštinu Društva Crvenog križa Vukovarsko-srijemske županije i u druga tijela,
  • donosi odluke o statusnim i drugim pitanjima unutarnjeg ustroja, djelovanja i radnim tijelima, 
  • odlučuje o promjeni ciljeva i djelatnosti, gospodarskih djelatnosti, prestanku rada i raspodjeli preostale imovine društva,
  • donosi pravilnik o priznanjima GDCK Vinkovci, osniva komisiju za priznanja i imenuje njezine članove,
  • donosi odluku o načinu rada GDCK Vinkovci u oružanom sukobu i drugim izvanrednim situacijama,
  • donosi odluke o fondovima i prati njihovu učinkovitost i namjensko korištenje sredstava fondova,
  • donosi odluku o osnivanju Stručne službe GDCK Vinkovci
  • donosi poslovnik o radu Skupštine i druge dokumente, 
  • odlučuje o drugim pitanjima za koja statutom društva nije utvrđena nadležnost drugih tijela društva.

Predsjednik GDCK Vinkovci

Članak 26.

Predsjednik GDCK Vinkovci (dalje u tekstu: predsjednik) je predsjednik Skupštine i Odbora GDCK Vinkovci, a svoju funkciju obavlja se na volonterskoj osnovi. 

Predsjednik se bira iz redova zastupnika Skupštine na konstituirajućoj sjednici na mandatno razdoblje od četiri godine, s mogućnošću ponovnog izbora, a najviše tri uzastopna puta. Predsjednik se bira natpolovičnom većinom glasova prisutnih zastupnika Skupštine.

Predsjednik predstavlja i zastupa društvo, saziva i predsjedava sjednicama Skupštine i Odbora, potpisuje odluke i druge dokumente koje donose ova tijela te obavlja i druge poslove koje mu povjeri Skupština i Odbor.

GDCK Vinkovci može imati dva potpredsjednika. U slučaju odsutnosti ili spriječenosti predsjednika na duže vrijeme, sa svim ovlastima zamjenjuju ga potpredsjednici redoslijedom kojeg odredi skupština društva. 

Za izvršenje određenih poslova predsjednik može ovlastiti jednog od potpredsjednika. 

Odredbe o izboru i trajanju mandata predsjednika primjenjuju se i na funkciju potpredsjednika.

Odbor GDCK Vinkovci

Članak 27.

Odbor GDCK Vinkovci (dalje u tekstu: Odbor) je izvršno tijelo Skupštine odgovorno za rad između sjednica Skupštine koje brine o provođenju opće politike društva i nadzire operativno rješavanje svih pitanja tijekom poslovne godine u skladu s odlukama, zaključcima i preporukama skupštine.

Odbor ima najviše do 11 članova. Članove Odbora bira Skupština na konstituirajućoj sjednici iz redova zastupnika Skupštine na mandatno razdoblje od četiri godine s mogućnošću ponovnog izbora, a najviše tri uzastopna puta.

Članak 28.

Odbor saziva predsjednik GDCK Vinkovci prema potrebi ili na zahtjev jedne trećine članova Odbora.

Odbor odlučuje ukoliko sjednici prisustvuje natpolovična većina članova, a odluke i zaključke donosi većinom glasova prisutnih članova Odbora.

Za svoj rad Odbor je odgovoran Skupštini. 

Članak 29.

Odbor kao izvršno tijelo Skupštine:

  • brine o provođenju odluka, zaključaka i preporuka Skupštine,
  • nadzire korištenje i raspolaganje sredstvima u skladu s financijskim planom, donosi odluku o otvaranju i zatvaranju žiro računa i drugih računa za redovno poslovanje,
  • razmatra i ocjenjuje plan rada i financijski plan za sljedeću kalendarsku godinu i izvješće o radu za prethodnu kalendarsku godinu i upućuje Skupštini na usvajanje, 
  • upućuje Skupštini na usvajanje godišnje financijsko izvješće,
  • po provedenom javnom natječaju imenuje ravnatelja na mandatno razdoblje i o tome traži prethodnu suglasnost Glavnog odbora Hrvatskog Crvenog križa,
  • brine o provođenju odluke o zajedničkim akcijama Hrvatskog Crvenog križa,
  • brine o provođenju odluke o visini članarine i rasporedu članarine,
  • donosi odluku o osnivanju pravnih subjekata za obavljanje gospodarske djelatnosti, domova, odmarališta, prenoćišta i druge tome odgovarajuće odluke; i o tome traži prethodnu suglasnost Glavnog odbora Hrvatskog Crvenog križa ,
  • donosi odluku o uvjetima korištenja fondova, praćenju i nadzoru namjenskog trošenja,
  • osniva stalna i povremena radna tijela,
  • imenuje počasne članove GDCK Vinkovci
  • predlaže Glavnom odboru Hrvatskog Crvenog križa imenovanje počasnih članova Hrvatskog Crvenog križa,
  • provodi postupak razrješenja ravnatelja i o tome traži prethodnu suglasnost Glavnog odbora Hrvatskog Crvenog križa, 
  • odlučuje o nabavi osnovnih sredstava,
  • utvrđuje kriterije za osnivanje ustrojstvenih oblika GDCK Vinkovci i donosi odluku o osnivanju ustrojstvenih oblika, 
  • razmatra aktualna pitanja iz rada pojedinih ustrojstvenih oblika GDCK Vinkovci u cjelini, zauzima stavove te donosi preporuke, zaključke, smjernice i upute za rad, donosi pravila rada za pojedine djelatnosti i druge normativne akte, 
  • ocjenjuje stanje i djelatnosti u pojedinim ustrojstvenim oblicima i po potrebi saziva njihova tijela za rješavanje konkretnih pitanja iz djelatnosti GDCK Vinkovci,
  • utvrđuje prijedloge za priznanja Hrvatskog Crvenog križa,
  • bira predstavnike GDCK Vinkovci za druge srodne organizacije i njihova tijela,
  • donosi normativne akte o sistematizaciji, radnim odnosima i plaćama zaposlenih u Stručnoj službi GDCK Vinkovci,
  • izvješćuje i odgovara za svoj rad Skupštini,
  • rješava i druga pitanja organizacije i rada te donosi pravilnike i druge akte.

Nadzorni odbor GDCK Vinkovci

Članak 30.

Nadzorni odbor društva je tijelo koje nadzire financijsko-materijalno poslovanje društva i namjensko trošenje sredstava društva.

Nadzorni odbor bira Skupština na konstituirajućoj sjednici na mandatno razdoblje od četiri godine s mogućnošću ponovnog izbora, najviše tri uzastopna puta, vodeći računa da u njegovom sastavu budu i financijski stručnjaci. 

Nadzorni odbor broji 3 člana.

Nadzorni odbor između svojih članova bira predsjednika te može donijeti poslovnik o svom radu. Sjednicu Nadzornog odbora saziva predsjednik Nadzornog odbora, a odluke se donose većinom glasova.

O svom radu izvješćuje Odbor i Skupštinu.

Članak 31.

Skupština i Odbor mogu za obavljanje određenih poslova i zadaća osnivati stalna, povremena, savjetodavna i stručna radna tijela (savjete, komisije, sekcije, klubove i drugo).

Stalna tijela Skupštine osnivaju se za područja:

  • zdravstveno – socijalnih djelatnosti i pomoći (prva pomoć, dobrovoljno davanje krvi, dobrosusjedska pomoć, humanitarna pomoć, promocija zdravih načina življenja i prevencija ovisnosti i drugo);
  • promicanja znanja o Ženevskim konvencijama, međunarodnom humanitarnom pravu i ljudskim pravima te Službi traženja;
  • rada s mladima;
  • pripreme i djelovanja u kriznim situacijama, drugim masovnim nesrećama i oružanim sukobima;
  • razvoja društva u cjelini (organizacijski ustroj, članstvo, razvojni programi i drugo);
  • međuopćinske, međugradske, međužupanijske, odnosno međunarodne suradnje.

Odlukom Skupštine odnosno Odbora o osnivanju stalnih i povremenih radnih tijela određuje se njihov sastav, djelokrug, način rada i obveze.

Ravnatelj GDCK Vinkovci

Članak 32.

Ravnatelj GDCK Vinkovci (dalje u tekstu: ravnatelj) predstavlja i zastupa društvo, naredbodavac je za ostvarenje financijskog plana te odgovara za zakonitost rada, priprema plan rada i financijski plan, provodi odluke tijela društva, rukovodi radom stručne službe odnosno zaposlenicima pojedincima, odgovoran je za provedbu zadataka koji su povjereni stručnim službama te je ovlašteni predstavnik društva u odnosu na treće strane i pred sudom i za svoj rad odgovara Odboru i Skupštini i Glavnom odboru Hrvatskog Crvenog križa. Ravnatelj priprema proračun i financijska izvješća, priprema plan rada i financijski plan, odgovoran je za podnošenje Skupštini godišnjeg financijskog izvješća, izvještava tijela društva o radu društva. Dostavlja zapisnik s redovne sjednice Skupštine nadležnom uredu koji vodi registar udruga te druge potrebne dokumente.

Ravnatelj obnaša funkciju na mandatno razdoblje od četiri godine s mogućnošću ponovnog imenovanja.

Postupak imenovanja ravnatelja provodi Odbor po provedenom javnom natječaju.

Odbor provodi i postupak razrješenja ravnatelja, koje može biti i prije isteka mandata.

Za imenovanje i razrješenje ravnatelja potrebna je prethodna suglasnost Glavnog odbora Hrvatskog Crvenog križa .

S ravnateljem se zasniva radni odnos ugovorom o radu.

Glavni odbor Hrvatskog Crvenog križa može, ako za to postoje opravdani razlozi, donijeti odluku o obnašanju funkcije ravnatelja kao vršitelja dužnosti, ali najduže na šest mjeseci ili na drugi način. 

Ravnatelj društva ne može biti član izvršnog tijela društva iste razine već sudjeluje u savjetodavnom svojstvu bez prava glasa na sastancima tijela društva. 

O postupcima imenovanja, ponovnog imenovanja, stegovnom postupku, postupku razrješenja ravnatelja društava Crvenog križa i drugim pitanjima donijet će se poseban pravilnik koji donosi Skupština Hrvatskog Crvenog križa.

Članak 33.

Za obavljanje stručnih, administrativno-tehničkih i pomoćnih poslova u ustrojstvenim oblicima GDCK Vinkovci s pravnom osobnošću i njihovih tijela, mogu se osnovati stručne službe, zasnivati radni odnos ugovorom o radu sa zaposlenicima pojedincima ili osigurati obavljanje poslova na drugi način.

Radom stručne službe, odnosno zaposlenicima pojedincima, rukovodi ravnatelj.

Zaposlenici u GDCK Vinkovci ne mogu biti članovi izvršnih tijela društva.

Imovina i financiranje

Članak 34.

Prihodi i rashodi GDCK Vinkovci ustanovljuju se financijskim planom.

Financijski plan svake godine donosi Skupština temeljem godišnjeg programa rada prije početka godine u kojoj će se financijski plan primjenjivati.

Skupština donosi i izmjene i dopune financijskog plana.

Izuzetno, ako se ne donese financijski plan prije početka godine, može se izvršiti privremeno financiranje temeljem financijskog plana iz prethodne godine, ali najdulje za prva tri mjeseca naredne godine.

Po završetku godine donosi se godišnji obračun kojim se ustanovljuju rezultati financijskog poslovanja.

Odbor je dužan osigurati vođenje knjigovodstva, reviziju i evidencije o financijskom poslovanju GDCK Vinkovci i njegovih tijela u skladu sa zakonom. Reviziju financijskog poslovanja GDCK Vinkovci obavlja vanjski neovisni revizor u rokovima i na način propisan zakonom.

Članak 35.

Za ostvarivanje ciljeva i izvršavanje djelatnosti, GDCK Vinkovci stječe imovinu temeljem Zakona o Hrvatskom Crvenom križu, Zakona o udrugama i drugih propisa.

GDCK Vinkovci financijsko poslovanje obavlja putem žiro računa i ostalih računa propisanih zakonom.

GDCK Vinkovci može obavljati gospodarske djelatnosti kojima ostvaruje prihod putem posebno osnovanih trgovačkih društava, a sukladno odredbama posebnih propisa.

Djelatnosti iz stavka 3. ovog članka ne mogu biti u suprotnosti s temeljnim načelima Međunarodnog pokreta.

Prihodi iz stavka 3. ovog članka koristit će se isključivo za ostvarenje ciljeva utvrđenih ovim Statutom, za financiranje rada i programa GDCK Vinkovci.

Članak 36.

GDCK Vinkovci može imati u vlasništvu nekretnine i pokretnine.

Imovinu GDCK Vinkovci čine i novčana sredstva koja GDCK Vinkovci stječe na osnovu Zakona o Hrvatskom Crvenom križu.

GDCK Vinkovci neće primati donacije koje proizlaze od prihoda stečenih aktivnostima koje su u suprotnosti s temeljnim načelima ili ciljevima Međunarodnog pokreta.

Način uporabe financijskih sredstava, raspolaganja imovinom i druga pitanja vezana uz financijsko-materijalno poslovanje uređuju se u skladu sa zakonom i drugim propisima i temeljem odluka Skupštine i odbora GDCK Vinkovci.

Odluku o otuđivanju nepokretne imovine GDCK Vinkovci donosi Skupština dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika.

Postupak mirenja i arbitraža

Članak 37.

Za rješavanje sporova među društvima Crvenoga križa određuje se postupak mirenja.

Ukoliko postupak mirenja iz stavka 1. ovog članka ne bude uspješan, provest će se arbitražni postupak.

Odluku o formiranju arbitražnog tijela donosi Odbor te imenuje članove.

Arbitražno tijelo u svom radu na odgovarajući način primjenjuje odredbe Zakona o mirenju. Odluka arbitražnog tijela je konačna.

Prestanak rada

Članak 38.

GDCK Vinkovci prestaje s radom kad nastupi neki od uvjeta ustanovljenih zakonom i kad odluku o prestanku rada Skupština donese na sjednici na kojoj je prisutno dvije trećine zastupnika i to većinom glasova onih koji su prisutni i glasuju.

Prestanak rada GDCK Vinkovci, pitanje njegovih obaveza rješavat će se u skladu sa zakonom i drugim propisima, a imovina će pripasti Hrvatskom Crvenom križu – Nacionalnom društvu.

Ostatak novčane vrijednosti isključivo će se dodjeljivati u svrhu namjena za opća dobra koja odgovaraju idejama i načelima Međunarodnog pokreta u skladu sa Ženevskim konvencijama i zaključcima Međunarodnih konferencija Crvenog križa i Crvenog polumjeseca .

Arhivsko gradivo GDCK Vinkovci zbog svoje važnosti i nedjeljivosti u cijelosti će pripasti nadležnom državnom arhivu, odnosno pravnom sljedniku navedene institucije, sukladno zakonima i drugim propisima o arhivskom gradivu i arhivima.

Postupak likvidacije i likvidator

Članak 39.

U slučaju provođenja postupka likvidacije primjenjivat će se odredbe Zakona o udrugama i ostalih važećih propisa.

U postupku likvidacije likvidator zastupa GDCK Vinkovci te se otvaranjem likvidacijskog postupka upisuje u registar udruga kao osoba ovlaštena za zastupanje udruge do okončanja postupka likvidacije i brisanja udruge iz registra udruga. Likvidator obavlja i druge poslove predviđene Zakonom o udrugama.

Likvidator u GDCK Vinkovci je ravnatelj GDCK Vinkovci.

O opozivu likvidatora odlučuje Odbor.

Prijelazne i završne odredbe

Članak 40.

Statut GDCK Vinkovci donosi Skupština natpolovičnom većinom glasova svih zastupnika.

U slučaju da nije prisutno dovoljno zastupnika, Skupština će se sastati ponovno unutar sljedećih 48 sati, i u tom slučaju odluke se donose ako je prisutna jedna trećina zastupnika i to većinom glasova onih koji su prisutni i glasuju.

Nacrt Statuta priprema Odbor i upućuje na razmatranje ustrojstvenim oblicima te provodi javnu raspravu. Odbor na osnovu javne rasprave utvrđuje Prijedlog statuta i upućuje Skupštini na donošenje. 

Izmjene i dopune Statuta donose se na način i po postupku ustanovljenom za njegovo donošenje.

Članak 41.

Mandati zastupnika VI. saziva Skupštine, članova Odbora i Nadzornog odbora GDCK Vinkovci od 14.01.2013. godine ostaju na snazi do njihova isteka. 

Članak 42.

Odredbe članaka ovog Statuta vezane za odredbu o najdužem uzastopnom trajanju mandata primjenjuju se na sve osobe kojima mandati započinju nakon stupanja na snagu ovog Statuta.

Članak 43.

Statut stupa na snagu danom donošenja.

Njegovim donošenjem prestaje vrijediti Statut GDCK Vinkovci od 21.11.2011. godine. 

U Vinkovcima, 24.09.2015.

Predsjednik GDCK Vinkovci:

doc.dr.sc. Dražen Švagelj

HRVATSKI SABOR

2136

Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O HRVATSKOM CRVENOM KRIŽU

Proglašavam Zakon o Hrvatskom Crvenom križu, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 28. svibnja 2010. godine.

Klasa: 011-01/10-01/44

Urbroj: 71-05-03/1-10-2

Zagreb, 2. lipnja 2010.

Predsjednik
Republike Hrvatske
prof. dr. sc. Ivo Josipović, v. r.

ZAKON

O HRVATSKOM CRVENOM KRIŽU

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuju javne ovlasti, djelatnosti i financiranje Hrvatskog Crvenog križa kao nacionalnog društva Crvenog križa na teritoriju Republike Hrvatske te uvjeti i način uporabe i zaštite znaka i naziva Crvenog križa.

Humanitarno djelovanje i rad Hrvatskog Crvenog križa temelji se na odredbama Ženevskih konvencija od 12. kolovoza 1949. godine i to: Ženevske konvencije za poboljšanje položaja ranjenika i bolesnika u oružanim snagama u ratu, Ženevske konvencije za poboljšanje položaja ranjenika, bolesnika i brodolomaca u oružanim snagama na moru, Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima, Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata, Dopunskog protokola Ženevskim konvencijama od 12. kolovoza 1949. o zaštiti žrtava međunarodnog oružanog sukoba (Protokol I) iz 1977., Dopunskog protokola Ženevskim konvencijama od 12. kolovoza 1949. o zaštiti žrtava nemeđunarodnog oružanog sukoba (Protokol II) iz 1977. godine, Dopunskog protokola Ženevskim konvencijama od 12. kolovoza 1949. o dodatnom znaku raspoznavanja (Protokol III) iz 2005. godine (u daljnjem tekstu: Ženevske konvencije) te na načelima Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca i rezolucijama Međunarodnih konferencija Crvenog križa i Crvenog polumjeseca.

Članak 2.

Hrvatski Crveni križ u svome radu ostvaruje humanitarne ciljeve i zadaće na području zaštite i unapređenja zdravlja, socijalne skrbi, zdravstvenog i humanitarnog odgoja i zalaže se za poštovanje međunarodnoga humanitarnog prava i zaštitu ljudskih prava.

Posebne obveze Hrvatski Crveni križ izvršava u situacijama oružanih sukoba, velikih prirodnih, ekoloških, tehnoloških i drugih nesreća i epidemija s posljedicama masovnih stradanja ljudi.

Hrvatski Crveni križ uživa posebnu zaštitu i skrb Republike Hrvatske.

Članak 3.

Osnovni ciljevi Hrvatskog Crvenog križa su:

– ublažavanje ljudskih patnji, a osobito onih izazvanih oružanim sukobima, velikim prirodnim, ekološkim, tehnološkim i drugim nesrećama, s posljedicama masovnih stradanja i epidemijama,

– doprinos unapređenju i zaštiti zdravlja, prevenciji bolesti i podizanju zdravstvene i ekološke kulture građana,

– poticanje i unapređenje solidarnosti, promicanje volonterstva i međusobnog pomaganja te socijalne sigurnosti građana.

Ostvarenju ciljeva iz stavka 1. ovoga članka Hrvatski Crveni križ pristupa poštujući prava i slobode svake osobe, neovisno o rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili bilo kojem drugom razlikovnom kriteriju.

Članak 4.

Hrvatski Crveni križ djeluje na teritoriju Republike Hrvatske kao neprofitna pravna osoba u rješavanju humanitarnih pitanja, organiziranju zdravstvenih i socijalnih programa, pripremanju stanovništva za djelovanje u masovnim nesrećama i katastrofama kao i u djelovanju u smanjenju i uklanjanju posljedica masovnih nesreća i katastrofa.

U izvršavanju zadataka iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatski Crveni križ kao neovisno i dobrovoljno tijelo surađuje s Vladom Republike Hrvatske i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te ima status povlaštenog partnera na temelju odredbi Statuta Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca te preuzetih međunarodnih ugovora i zaključaka konferencije Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca.

Članak 5.

Hrvatski Crveni križ i njegovi ustrojstveni oblici osnivaju se, djeluju i prestaju s djelovanjem sukladno odredbama zakona kojim se uređuje osnivanje i djelovanje udruga, ako ovim Zakonom za pojedino pitanje nije drukčije određeno. Registracija Hrvatskog Crvenog križa i njegovih ustrojstvenih oblika te upis promjena podataka koji se odnose na statut, adresu sjedišta te izbor osoba ovlaštenih za zastupanje obavlja se sukladno odredbama zakona kojim se uređuje osnivanje i djelovanje udruga.

Statutom Hrvatskog Crvenog križa (u daljnjem tekstu: Statut) utvrđuju se ustrojstveni oblici (općinska, gradska i županijska društva Crvenog križa), unutarnje ustrojstvo, članstvo, djelokrug i način rada tijela i službi, imovina, zastupanje Hrvatskog Crvenog križa i njegovih ustrojstvenih oblika i druga pitanja značajna za rad i djelovanje, kao i ustroj i djelokrug rada Središnjeg ureda Hrvatskog Crvenog križa.

Općinska, gradska i županijska društva Crvenog križa utvrđena Statutom pravne su osobe i na temelju javnih ovlasti obavljaju djelatnosti sukladno potrebama lokalne zajednice na području za koje su osnovani i osiguranim sredstvima.

Članak 6.

Hrvatski Crveni križ surađuje, razvija i održava odnose s institucijama Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca i nacionalnim društvima Crvenog križa i Crvenog polumjeseca i drugim međunarodnim i nacionalnim humanitarnim, karitativnim, zdravstvenim, socijalnim i drugim organizacijama.

Hrvatski Crveni križ surađuje i s diplomatskim i konzularnim predstavništvima u skladu s odredbama međunarodnih ugovora.

Članak 7.

U obavljanju djelatnosti na temelju javnih ovlasti utvrđenih ovim Zakonom Hrvatski Crveni križ surađuje s tijelima državne uprave i tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, oružanim snagama, civilnom zaštitom, zdravstvenim ustanovama, ustanovama socijalne skrbi i drugim pravnim i fizičkim osobama.

Hrvatski Crveni križ ima pravo, radi izvršenja svojih zadaća, od tijela, ustanova i drugih pravnih osoba iz stavka 1. ovoga članka zatražiti i dobiti podatke i činjenice s kojima raspolažu u okviru svog djelokruga rada, te stručnu i drugu pomoć.

Na temelju prava na traženje i dobivanje podataka od tijela iz stavka 1. ovoga članka Hrvatski Crveni križ mora postupati sukladno propisima kojima je uređena zaštita i tajnost podataka.

Članak 8.

Hrvatski Crveni križ na temelju javnih ovlasti:

1. izvršava obveze Republike Hrvatske kao potpisnice Ženevskih konvencija u dijelu međunarodnih poslova koji su mu povjereni,

2. zastupa i promiče ideje i načela Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca kao i međunarodnoga humanitarnog prava te nadzire njihovu primjenu u oružanim sukobima, zalaže se za zaštitu svih žrtava i zaštitu ljudskih prava,

3. organizira i vodi Službu traženja,

4. traži, prima i raspoređuje humanitarnu pomoć međunarodnih organizacija i drugih donatora, te nacionalnih društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca za potrebe na području Republike Hrvatske u izvanrednim situacijama,

5. pokreće, organizira, provodi i sudjeluje u redovnim i izvanrednim akcijama solidarnosti u Republici Hrvatskoj za pomoć osobama u potrebi i žrtvama oružanih sukoba, velikih prirodnih, ekoloških, tehnoloških i drugih nesreća, s posljedicama masovnih stradanja i epidemija u zemlji i svijetu, te osigurava čuvanje određenih količina materijalnih dobara za te potrebe,

6. sudjeluje u akcijama međunarodne pomoći i solidarnosti žrtvama oružanih sukoba, velikih prirodnih, ekoloških, tehnoloških i drugih nesreća, s posljedicama masovnih stradanja i epidemija u zemlji i svijetu u suradnji s Međunarodnim odborom Crvenog križa i Međunarodnom federacijom društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, humanitarnim agencijama Ujedinjenih naroda, Europske unije i drugima,

7. oblikuje doktrinu prve pomoći, brine se o njezinom unapređenju i usklađivanju s europskim smjernicama te primjeni u svim programima edukacije na području Republike Hrvatske,

8. sudjeluje u provedbi nacionalnog programa prve pomoći za građane, obavlja osposobljavanje i obnovu znanja volontera Hrvatskog Crvenog križa i građana za pružanje prve pomoći u svakodnevnom životu, školovanju, prometnim i svim drugim nesrećama, pripadnika spasilačkih ekipa, pripadnika vatrogasnih postrojbi, policije i drugih.

Organizira i provodi osposobljavanje, stručno usavršavanje i obnovu znanja instruktora, predavača i ispitivača prve pomoći i o tome vodi evidenciju,

9. sudjeluje u provedbi programa prve pomoći za kandidate za vozače motornih vozila i vozače, provodi osposobljavanje iz nastavnog predmeta pružanja prve pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nesreći, organizira i provodi osposobljavanje, stručno usavršavanje i obnovu znanja predavača i ispitivača iz nastavnog predmeta pružanja prve pomoći osobama ozlijeđenima u prometnoj nesreći, i o tome vodi evidenciju,

10. provodi osposobljavanje i obnovu znanja radnika za pružanje prve pomoći na radu,

11. promiče dobrovoljno davanje krvi, organizira i provodi akcije dobrovoljnog davanja krvi, okuplja davatelje i vodi o njima evidenciju, utvrđuje mjerila za priznanja dobrovoljnim davateljima krvi i dodjeljuje im potvrde i priznanja,

12. vodi Službu spašavanja života na vodi i ekološke zaštite priobalja na temelju međunarodno prihvaćenih standarda, provodi tečajeve za osposobljavanje spasilaca, instruktora i voditelja spasilačkih postaja, vodi evidenciju o osposobljenosti spasilaca, instruktora i voditelja spasilačkih postaja te provodi obnovu znanja i praktičnih vještina spasilaca. Donosi pravila i standarde za rad spasilačkih postaja i provodi procjenu rizika na kupalištima,

13. ustrojava, obučava i oprema ekipe za izvršavanje zadaća u slučaju velikih prirodnih, ekoloških, tehnoloških i drugih nesreća s posljedicama masovnih stradanja, epidemija i oružanih sukoba za akcije pomoći u zemlji i inozemstvu i to ekipe za: procjenu situacije i koordinaciju aktivnosti, prvu pomoć, zaštitu života na vodi, higijensko-epidemiološku zaštitu, njegu povrijeđenih i oboljelih, rad u mobilnim zdravstvenim stanicama, socijalni rad, psihosocijalnu potporu stanovništvu, pripremu i organizaciju izmještajnih centara, službu traženja, logistiku, osiguranje pitke vode, osiguranje komunikacija, tehničku pomoć i prevenciju sekundarnih stradanja,

14. provodi kontinuirano informiranje i obučavanje stanovništva, a posebno djece i mladeži o opasnosti od mina i drugih eksplozivnih naprava.

Javne ovlasti iz stavka 1. ovoga članka imaju i ustrojstveni oblici Hrvatskog Crvenog križa. U vezi s izvršenjem javnih ovlasti iz stavka 1. ovoga članka Hrvatski Crveni križ i njegovi ustrojstveni oblici izdaju odgovarajuće potvrde i uvjerenja u dijelu ovlasti koje provode.

Ustrojstvo, djelokrug i način rada Službe spašavanja života na vodi i ekološke zaštite priobalja iz stavka 1. točke 12. ovoga članka propisuje se posebnim općim aktom koji donosi Skupština Hrvatskog Crvenog križa.

Članak 9.

U Središnjem uredu Hrvatskog Crvenog križa ustrojava se i djeluje Nacionalni ured službe traženja, a u ustrojstvenim oblicima Služba traženja.

U slučaju oružanog sukoba Nacionalni ured službe traženja obavlja zadaće Ureda za informiranje sukladno odredbama Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima i Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u ratu.

Služba traženja obavlja poslove traženja žrtava oružanih sukoba, velikih prirodnih katastrofa i drugih nesreća, s posljedicama masovnih stradanja, kao i mirnodopska traženja.

Služba traženja u izvršavanju javnih ovlasti nadležna je za:

– prikupljanje, evidentiranje i obradu podataka, davanje obavijesti o žrtvama oružanog sukoba članovima obitelji, nadležnim tijelima i organizacijama u zemlji i inozemstvu, i to: o ratnim zarobljenicima, civilnim internircima, zaštićenim osobama uhićenim duže od dva tjedna, zaštićenim osobama na prinudnom boravku, ranjenim, bolesnim i umrlim pripadnicima oružanih snaga, nestaloj djeci, djeci evakuiranoj u drugu zemlju te djeci odvojenoj od roditelja zbog oružanog sukoba,

– razmjenu obiteljskih poruka članova obitelji razdvojenih zbog oružanog sukoba ili drugih izvanrednih okolnosti,

– povezivanje članova obitelji razdvojenih zbog oružanog sukoba ili drugih izvanrednih okolnosti,

– druge zadaće koje proizlaze iz međunarodnih ugovora, a čije je izvršenje Republika Hrvatska povjerila Hrvatskom Crvenom križu.

Uz vođenje službenih evidencija podataka, Služba traženja strankama u postupku izdaje potvrde o utvrđenim činjenicama i izvatke iz prikupljene građe.

Hrvatski Crveni križ propisuje ustrojstvo, djelokrug i način rada Službe traženja posebnim općim aktom koji donosi Skupština Hrvatskoga Crvenog križa.

Članak 10.

Hrvatski Crveni križ i njegovi ustrojstveni oblici osim javnih ovlasti iz članka 8. i 9. ovoga Zakona, sukladno potrebama lokalne zajednice i osiguranim sredstvima obavljaju i sljedeće djelatnosti:

1. sudjeluju u prihvatu, smještaju, organizaciji života i poduzimanju drugih mjera koje pridonose zbrinjavanju ugroženog i nastradalog stanovništva,

2. rade na zdravstvenom odgoju, prosvjećivanju i informiranju svojih članova i drugih građana, a posebno djece i mladeži. Potiču i osposobljavaju za zdravstvenu samozaštitu i suzaštitu, kao i pružanje pomoći građanima.

Sudjeluju u promociji zdravog načina života te prevenciji bolesti ovisnosti, rehabilitaciji i resocijalizaciji ovisnika,

3. organiziraju prijevoz, pružaju usluge smještaja i prehrane osobama kojima je takav oblik pomoći potreban iz zdravstvenih, socijalnih ili drugih sličnih razloga (kuhinje Hrvatskog Crvenog križa, dostava hrane u kuću, usluge u centrima, odmaralištima i kampovima Hrvatskog Crvenog križa, škola u prirodi, obuka neplivača, oporavak djece i mladeži iz socijalno ugroženih obitelji i članova Hrvatskoga Crvenog križa i dr.), te usluge iste vrste za svoje članove, članove Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, drugih država ili međunarodnih organizacija, osobito u sklopu međunarodne razmjene, ostvarivanje programa edukacije, odgoja i osposobljavanja djece, mladih i stanovništva za obavljanje zadaća Crvenog križa.

Pružanje usluga iz stavka 1. ove točke, bez obzira na vrijeme trajanja, ne smatra se turističkom i ugostiteljskom djelatnošću,

4. organiziraju službu za njegu i pomoć bolesnih i nemoćnih u kući, osposobljavaju djelatnike za rad u službi te obučavaju građane i članove obitelji za njegu bolesnika,

5. organiziraju i provode prijevoz robe u humanitarne i druge svrhe, prijevoz osoba s invaliditetom, kroničnih bolesnika, starih i nemoćnih te osoba s tjelesnim ili mentalnim oštećenjem, dobrovoljnih davatelja krvi i članova Crvenog križa,

6. provode programe pomoći i njege starijih i nemoćnih osoba te osoba s posebnim potrebama putem mobilnih timova i ostalih vidova pomoći u lokalnim zajednicama te pružaju i druge organizirane oblike pomoći starim i nemoćnim osobama,

7. organiziraju pružanje pomoći prijevoza alkoholiziranih vozača u dane vikenda i blagdana s ciljem smanjivanja broja prometnih nesreća,

8. organiziraju razne oblike solidarnosti i međusobnog pomaganja građana,

9. organiziraju i provode programe humanističkog odgoja djece i mladeži, rade na usvajanju vrlina solidarnosti, nepristranosti i suosjećanja, promiču poštovanje ljudskog bića i života, potiču razvoj samopoštovanja te pridonose razvoju životnih vještina (dobre komunikacije, mirnog rješavanja sukoba, timskog rada i suradnje i slično),

10. organiziraju i provode programe pomoći i zaštite tražitelja azila, azilanata i drugih skupina migranata u potrebi i žrtava trgovanja ljudima. Provode edukaciju sa svrhom upoznavanja društvene zajednice i podizanja svijesti javnosti o navedenim pojavama,

11. obavljaju i druge poslove utvrđene zakonima i drugim propisima.

Članak 11.

Sukladno Ženevskim konvencijama te Pravilniku o identifikaciji sanitetskog osoblja i prijevoznih sredstava i Pravilniku o upotrebi znaka i naziva crvenog križa ili crvenog polumjeseca uz Ženevske konvencije ovim Zakonom zaštićeni su:

– znakovi crvenog križa, crvenog polumjeseca i crvenog kristala na bijeloj podlozi,

– naziv »Crvenog križa«, »Crvenog polumjeseca« i »Crvenog kristala«,

– distinktivni signali raspoznavanja sanitetskog osoblja i prijevoznih sredstava (svjetlosni signali, radiosignali i sredstva elektroničke signalizacije).

Članak 12.

Znak Hrvatskog Crvenog križa je križ jednakih krakova crvene boje na bijelom polju. Znak Hrvatskoga Crvenog križa koristi se kao znak zaštite i znak raspoznavanja na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom.

Zastava Hrvatskog Crvenog križa je bijele boje pravokutnog ili kvadratnog oblika sa znakom crvenog križa u sredini. Znak crvenog križa je veličine razmjerne veličini zastave.

Pravo uporabe naziva »Hrvatski Crveni križ« ima isključivo nacionalno društvo Hrvatski Crveni križ, njegova tijela i ustrojstveni oblici.

Članak 13.

Nitko ne smije koristiti znak crvenog križa ni naziv Crvenog križa ako Ženevskim konvencijama i ovim Zakonom nije za to ovlašten.

Članak 14.

Za vrijeme oružanog sukoba, crveni križ koristi se kao znak zaštite sanitetskog osoblja, objekata, jedinica i prijevoznih sredstava na način utvrđen Ženevskim konvencijama. U tom slučaju znak je najveće moguće veličine.

Kada se crveni križ koristi kao znak raspoznavanja, znak obilježava pripadnost osobe ili predmeta nekoj od sastavnica Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca. U tom slučaju znak je manjih dimenzija.

Članak 15.

Pod nadzorom ministarstva nadležnog za obranu, sanitetske službe Oružanih snaga Republike Hrvatske i njima pridodane sanitetske službe i vjersko osoblje u vrijeme mira i u vrijeme oružanih sukoba koristit će znak crvenog križa za obilježavanje svog osoblja, objekata, jedinica i prijevoznih sredstava na zemlji, vodi i u zraku.

Sanitetsko osoblje i vjersko osoblje pridodano Oružanim snagama Republike Hrvatske može privremeno koristiti i znak crvenog kristala ako to može pridonijeti njihovoj zaštiti.

Članak 16.

Za vrijeme oružanog sukoba znakom crvenog križa kao znakom zaštite obilježit će se s izričitim odobrenjem i pod nadzorom ministarstva nadležnog za zdravstvo, civilno sanitetsko osoblje, bolnice i ostale civilne sanitetske jedinice, kao i prijevozna sredstva koja se koriste za prijevoz i pružanje pomoći ozlijeđenima, bolesnima i brodolomnicima, te sanitetski materijal.

Civilno vjersko osoblje pridodano bolnicama i drugim medicinskim jedinicama obilježit će se na isti način.

Članak 17.

Hrvatski Crveni križ u vrijeme oružanog sukoba ovlašten je staviti na raspolaganje svoje sanitetsko osoblje, ekipe i prijevozna sredstva sanitetskim službama Oružanih snaga Republike Hrvatske kao i bolnicama i ostalim civilnim sanitetskim jedinicama. Takvo osoblje nosit će trake oko ruke i iskaznice s jasno istaknutim znakom. Trake i iskaznice izdat će ministarstvo nadležno za zdravstvo.

Hrvatski Crveni križ može u izvanrednim prilikama, kako bi olakšao svoj rad, privremeno koristiti i znak crvenog kristala.

Članak 18.

Hrvatski Crveni križ ovlašten je u svim prilikama koristiti crveni križ kao znak raspoznavanja, odnosno obilježavanja pripadnosti nacionalnom društvu. Znak će u takvom slučaju biti manjih dimenzija, kako bi se izbjeglo poistovjećivanje sa znakom zaštite.

Članak 19.

Međunarodni odbor Crvenog križa i Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca koriste znakove crvenog križa i crvenog polumjeseca u svako doba i za sve svoje aktivnosti, a u posebnim okolnostima njihovo ovlašteno osoblje smije koristiti znak crvenog kristala kako bi unaprijedili svoje djelovanje.

Članak 20.

Hrvatski Crveni križ i nadležna tijela u Republici Hrvatskoj obavljaju nadzor i osiguravaju u svako doba poštivanje pravila koja se odnose na korištenje znakova crvenog križa, crvenog polumjeseca i crvenog kristala, naziva »Crveni križ«, »Crveni polumjesec« i »Crveni kristal« i signala raspoznavanja te će poduzeti mjere za sprečavanje zlouporabe i pokrenuti prekršajni ili kazneni postupak.

Nadležna tijela naredit će zapljenu predmeta i materijala kojima je prekršen ovaj Zakon, uklanjanje znakova o trošku počinitelja, uništavanje instrumenata korištenih za reprodukciju, odbiti registraciju udruga, zaštitnih imena i zaštitnih znakova crvenog križa, crvenog polumjeseca i crvenog kristala.

Članak 21.

Sukladno preuzetim međunarodnim obvezama za kontinuirano upoznavanje sa sadržajem Ženevskih konvencija, a radi osiguravanja poštivanja pravila o korištenju znaka crvenog križa i prevencije zlouporabe, izradit će se odgovarajući programi i osigurati njihovo provođenje i to:

1. za građanstvo (Hrvatski Crveni križ)

2. za pripadnike Oružanih snaga Republike Hrvatske (ministarstvo nadležno za obranu)

3. za zdravstvene djelatnike (ministarstvo nadležno za zdravstvo)

Programe iz stavka 1. ovoga članka za učenike srednjih škola te studente izradit će Hrvatski Crveni križ, a ministarstvo nadležno za obrazovanje osigurat će uvjete za njihovo provođenje.

Članak 22.

Znak crvenog križa može se koristiti u oružanom sukobu kao znak raspoznavanja i kao znak zaštite sanitetskih zona i mjesta radi zaštite ranjenika, bolesnika i osoblja koje u tim zonama i na tim mjestima radi na zbrinjavanju i njezi ranjenika i bolesnika.

Sanitetske zone i mjesta iz stavka 1. ovoga članka određuje Vlada Republike Hrvatske.

Članak 23.

Zbog zabune do koje može doći između grba Švicarske Konfederacije (bijeli križ na crvenoj podlozi) i znaka crvenog križa, zabranjuje se uporaba bijelog križa na crvenoj podlozi ili bilo kojeg drugog znaka koji je njegova imitacija, bilo kao zaštitnog znaka ili za namjenu koja krši pravila dobrih poslovnih običaja.

Članak 24.

Ministar nadležan za obranu donijet će propis o načinu obilježavanja znakom crvenog križa, u miru i oružanom sukobu, vojnih sanitetskih jedinica i ustanova, objekata, uređaja, sanitetskog materijala i transportnih sredstava koja su u sastavu sanitetske službe Oružanih snaga Republike Hrvatske, te odrediti tijela u Oružanim snagama Republike Hrvatske koja mogu ograničiti uporabu, odnosno nošenje znaka crvenog križa kao znaka zaštite u vojnim sanitetskim jedinicama i ustanovama, te tijela u Oružanim snagama Republike Hrvatske koja će voditi skrb o primjeni tih propisa.

Članak 25.

Ministar nadležan za zdravstvo donijet će propis o načinu obilježavanja znakom crvenog križa, u miru i oružanom sukobu, sanitetskog osoblja, ustanova, objekata, uređaja, sanitetskog materijala i transportnih sredstava, o izgledu iskaznice i trake sa znakom crvenog križa, i o vođenju evidencije o izdanim iskaznicama i trakama.

Članak 26.

Ministar nadležan za zdravstvo na prijedlog Hrvatskog Crvenog križa posebnim će pravilnikom urediti način korištenja znaka crvenog križa, kao znaka raspoznavanja i znaka zaštite u miru i oružanom sukobu, za obilježavanje pripadnosti osoba, izgled iskaznica, način isticanja znaka na objektima, predmetima, vozilima i opremi u vlasništvu Hrvatskog Crvenog križa.

Članak 27.

Za ostvarivanje svojih ciljeva i izvršavanje javnih ovlasti i djelatnosti Hrvatski Crveni križ i njegovi ustrojstveni oblici stječu sredstva:

– od članarine,

– iz proračuna svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i iz državnog proračuna Republike Hrvatske,

– od djelatnosti čije su izvršenje Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne i fizičke osobe povjerile Hrvatskome Crvenom križu i njegovim ustrojstvenim oblicima,

– od djelatnosti i ugovorenih programa,

– od posebnih akcija i aktivnosti poduzetih s ciljem prikupljanja novčanih i materijalnih sredstava,

– od dotacija, subvencija, darova i naslijeđa,

– od prihoda od imovine i prava,

– od naknada za priređivanje nagradnih igara prema važećim propisima,

– od priloga građana, pravnih osoba i drugih,

– od prihoda koje ostvari na temelju zakona i drugih propisa.

Članak 28.

Hrvatski Crveni križ za Službu spašavanja života na vodi i ekološku zaštitu priobalja stječe 1% sredstva iz uplaćenih boravišnih pristojbi.

Članak 29.

Iz državnog proračuna Republike Hrvatske osiguravaju se sredstva za izvršavanje poslova koje Hrvatski Crveni križ obavlja na temelju javnih ovlasti utvrđenih člancima 8. i 9. ovoga Zakona, a za koje sredstva ne ostvaruje iz prihoda jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sukladno članku 30. ovoga Zakona i neposredno od korisnika usluga.

Članak 30.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave osiguravaju sredstva i to za:

– rad i djelovanje Službe traženja na razini jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave izdvaja se 0,2% sredstava prihoda jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave određenih sukladno stavku 2. ovoga članka,

– javne ovlasti i redovne djelatnosti izdvaja se 0,5% sredstava prihoda svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave određenih sukladno stavku 2. ovoga članka i to za rad ustrojstvenih oblika Crvenog križa.

Pod prihodima iz stavka 1. podstavka 1. i 2. ovoga članka smatraju se prihodi poslovanja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ostvareni u prethodnoj godini umanjeni za:

– dodatni udio u porezu na dohodak za decentralizirane funkcije,

– pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije, a kod općina i gradova na otocima udio u porezu na dohodak za zajedničko financiranje kapitalnog projekta od interesa za razvoj otoka,

– vlastite prihode i

– namjenske prihode.

Način i rokove plaćanja sredstava iz stavka 1. ovoga članka utvrdit će pravilnikom ministar nadležan za zdravstvo uz suglasnost ministra financija.

Hrvatski Crveni križ i njegovi ustrojstveni oblici uz sredstva iz stavka 1. ovoga članka mogu steći i druga sredstva jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave sukladno ugovoru s jedinicom lokalne ili područne (regionalne) samouprave.

Hrvatski Crveni križ i njegovi ustrojstveni oblici obvezuju se izvješćivati o svom financijskom poslovanju sukladno važećim propisima o udrugama.

Članak 31.

U svrhu promicanja djelatnosti Hrvatski Crveni križ organizira »Tjedan Crvenog križa«, »Tjedan borbe protiv tuberkuloze« i »Tjedan solidarnosti«.

Članak 32.

»Tjedan Crvenog križa« održava se svake godine od 8. do 15. svibnja, »Tjedan borbe protiv tuberkuloze« od 14. do 21. rujna, a »Tjedan solidarnosti« od 8. do 15. prosinca.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka Vlada Republike Hrvatske može odrediti da se »Tjedan Crvenog križa«, »Tjedan borbe protiv tuberkuloze« i »Tjedan solidarnosti« u pojedinoj godini održavaju u nekom drugom vremenskom razdoblju.

Članak 33.

Za vrijeme trajanja »Tjedna Crvenog križa«, »Tjedna borbe protiv tuberkuloze« i »Tjedna solidarnosti« obvezno će se naplaćivati iznos u korist Hrvatskog Crvenog križa i njegovih ustrojstvenih oblika:

1. na svaku prodanu putničku kartu u međumjesnom i međunarodnom zračnom, željezničkom, brodskom i autobusnom prometu – iznos od 3% cijene karte,

2. na sve poštanske pošiljke u unutarnjem prometu, osim novina i časopisa, iznos od 50% nominalne vrijednosti prve stope mase pisma prema cjeniku usluga javnog operatera,

3. na svaku prodanu kartu za kulturne, zabavne i športske priredbe (koncerti, festivali, kinopredstave, športske utakmice i natjecanja lokalnoga, državnog i međunarodnog karaktera i sl.) – iznos od 3% cijene karte.

Za vrijeme trajanja tjedna iz stavka 1. ovoga članka Hrvatski Crveni križ može organizirati akcije prikupljanja dobrovoljnih priloga i darova.

Članak 34.

Sredstva iz članka 33. ovoga Zakona naplaćuju pravne i fizičke osobe koje prodaju putničke karte, obavljaju poštanske usluge u skladu s posebnim propisima i prodaju ulaznice za priredbe.

Prikupljena novčana sredstva na temelju članka 33. stavka 1. točke 1. i 3. ovoga Zakona uplaćuju se na račun ustrojstvenih oblika Crvenog križa na području na kojem su prikupljena, a sredstva prikupljena na temelju članka 33. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona uplaćuju se na račun Hrvatskoga Crvenog križa.

Članak 35.

Propis o načinu obračunavanja i uplaćivanja prihoda iz članka 33. stavka 1. točaka 1. i 3. ovoga Zakona donosi ministar nadležan za zdravstvo uz suglasnost ministra financija.

Obračunavanje i uplaćivanje prihoda iz članka 33. stavka 1. točke 2. uređuje se ugovorom između Hrvatskog Crvenog križa i subjekata koji obavljaju poštanske usluge u skladu s posebnim propisima.

Članak 36.

Hrvatski Crveni križ ima sljedeće olakšice:

1. porezne olakšice i oslobođenja sukladno poreznim propisima,

2. carinske olakšice i oslobođenja sukladno carinskim propisima,

3. oslobođenje od plaćanja upravnih i sudskih pristojbi sukladno posebnim propisima,

4. oslobađa se plaćanja poštanskih, telefonskih i fax usluga za Službu traženja, upućivanja pozivnica za akcije dobrovoljnog darivanja krvi, a u vrijeme velikih prirodnih, ekoloških, tehnoloških i drugih nesreća, s posljedicama masovnih stradanja, epidemija te oružanih sukoba sve vrste pošiljaka Hrvatskoga Crvenog križa,

5. kod plaćanja komunalnih usluga snosi troškove kao kućanstva.

Olakšice iz stavka 1. ovoga članka ostvaruju i ustrojstveni oblici Hrvatskog Crvenog križa.

Članak 37.

U slučaju velikih prirodnih, ekoloških i drugih nesreća, s posljedicama masovnih stradanja i epidemija Hrvatski Crveni križ u izvršavanju svojih zadaća i poslova ima pravo prednosti u prijevozu osoba i robe na svim sredstvima javnog prometa i pravo prednosti priopćavanja vijesti putem sredstava javnog priopćavanja.

Članak 38.

Nadzor nad zakonitošću rada Hrvatskoga Crvenog križa i njegovih ustrojstvenih oblika obavljaju tijela državne uprave u skladu sa zakonom koji regulira rad udruga.

Članak 39.

Hrvatski Crveni križ i njegovi ustrojstveni oblici za obveze odgovaraju cijelom svojom imovinom.

Članak 40.

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako koristi naziv Crvenog križa ili/i znak crvenog križa, naziv Crvenog polumjeseca ili/i znak crvenog polumjeseca ili naziv Crvenog kristala ili/i znak crvenog kristala protivno odredbama ovoga Zakona.

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 20.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 5.000,00 kuna fizička osoba.

Članak 41.

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja postupi protivno odredbi članka 23. ovoga Zakona.

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 20.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 5.000,00 kuna fizička osoba.

Članak 42.

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako ne izvrši uplatu sredstava iz članka 28. ovoga Zakona.

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 20.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Članak 43.

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako ne izvrši uplatu sredstava iz članka 30. ovoga Zakona.

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 20.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi (načelnik, gradonačelnik, župan).

Članak 44.

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako ne izvrši naplatu i uplatu sredstava iz članka 33. i 34. ovoga Zakona.

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 20.000,00 kuna fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Članak 45.

Propise za čije su donošenje ovlašteni ovim Zakonom nadležni ministri donijet će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 46.

Hrvatski Crveni križ i njegovi ustrojstveni oblici obvezni su uskladiti statute s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 47.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti Zakon o Hrvatskom Crvenom križu (»Narodne novine«, br. 92/01. i 28/03.) i Zakon o zaštiti znaka i naziva crvenog križa (»Narodne novine«, br. 75/93.).

Članak 48.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 550-05/10-01/03

Zagreb, 28. svibnja 2010.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Luka Bebić, v. r.